Најновије поруке

Странице: [1] 2 ... 10
1
Граматика / Одг.: Безлични повратни глаголи
« Последња порука J o e данас у 18:38 »
Симпатично је што Пипер глаголе у овој конструкцији назива повратним (код Станојчића је само конструкција повратна). Слично се у тој књизи називају и конструкције с логичким субјектом у дативу (Спава ми се), иако на лексичком плану то евидентно нису повратни глаголи.
2
Граматика / Одг.: Безлични повратни глаголи
« Последња порука J o e данас у 18:37 »
Не налазим таква ограничења ни код Поповића ни у Пипера у великој Синтакси. Поповић даје ограду да се обезличена конструкција гради „углавном“ од прелазних глагола, а Пипер – „обично“ од несвршених глагола. Мислим да ни једно ни друго није тачно (Овде се много чита; Требало је да се крене раније). Пипер каже још да се „готово сваки глагол“ може овако обезличити, што делује прилично паушално.

Чини ми се да је овде проблем у изоморфизму ове конструкције с необезличеном – али само у неким гл. облицима. У презенту, од којег смо кренули, имамо: Овде се пуно смеје (он/она или свако?). У глаголским пак облицима где радни придев прикаже средњи род двосмислености нема, па је и природније, макар мени: Овде се некада пуно смејало, молило, руковало, умивало.
3
Граматика / Одг.: Безлични повратни глаголи
« Последња порука Duja данас у 15:38 »
S tim što ići nije povratan, samo je u povratnoj konstrukciji da bi se postiglo obezličavanje.
To je Kostov i napisao, ako pažljivije pogledaš. Esquivalience, nisam sasvim siguran da si razumeo pitanje, s obzirom na pomalo lakonski odgovor.

Ja sam video pitanje, ali nisam siguran šta da odgovorim. Meni je ovo granično gramatično: nalazim tu i tamo primere kao i Kostov:

Цитат
Kao prvo, ne rukuje se (predsednik) uvek.
( RTV)

ali ih nije lako naći, i uglavnom bi ih bilo bolje preformulisati u lični oblik.
4
Граматика / Одг.: Безлични повратни глаголи
« Последња порука Esquivalience данас у 08:39 »
Dozvoljeno je u književnom jeziku; da.

S tim što ići nije povratan, samo je u povratnoj konstrukciji da bi se postiglo obezličavanje.
5
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Esquivalience данас у 08:36 »
Pa ne deluje ni u 10. veku prva palatalizacija u svim situacijama, nego je vezana za specifične morfološke kontekste (sufikse, specifične padežne nastavke i sl.), ali se u prethodnim vekovima sve ispalatalizovalo, a nove reči koje su došle u jezik nakon prve palatalizacije – dočekale su druga i treća palatalizacija (druga je sibilarizacija), i onda u staroslovenskim tekstovima praktično nema ničega na -ki, -gi, -hi, -ke, -ge, -he i sl.

Najstarije zapisane reči koje su preživele palatalizacije bile bi pozajmljenice poput kit: ima u Suprasaljskom zborniku їѡɴⲁ тρи дɴи въ к҄итѣ поживъ (dakle iz Knjige proroka Jone). Ili lična imena i toponimi i sl.
6
Граматика / Безлични повратни глаголи
« Последња порука Kostov 21. 03. 2024. у 15.21 »
Је ли нормативно обезличавати повратне глаголе? Примјер са неповратним глаголом и повратним:

Не иде се тамо.
Не навикава се на то.


Ово друго звучи као да се мисли на конкретну особу — прије бих то префразирао као Није могуће навићи се на то, Нема навикавања на то или убацио човјек, као у изреци Човјек се на добро лако навикне. Занима ме да ли има примјера оваквог обезличавања.
7
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Badza 17. 03. 2024. у 19.26 »
Pa jeste, ovde smo sad načeli više tema. Al' to nema veze, ako neko želi bar nešto da nauči, ništa nije teško.

Reč svagda ste objasnili i jasna mi je, nastala je drugim principom - od reči sve + god i ne podleže palatalizaciji.

Sada me zanima druga stvar.
Kada kažete "meki poluglasnik se neutralisao u 10. i 11. veku" i "Palatalizacija ne deluje u 14. veku", možete li mi navesti primere takvih reči koje je "mimoišla" palatalizacija; koje su iz 14. veka, a da nisu postojale pre 10. veka?
8
Морфологија / Одг.: Deklinacija imenice "startap"
« Последња порука Rancher 11. 03. 2024. у 13.45 »
За разлику од ста̀ртапа, ла̏пто̏п сам одувек изговарао тако, као две речи, па ми је множина лаптопи страна. Мада сам чуо ла̀птоп, али далеко ређе.
9
Морфологија / Одг.: Deklinacija imenice "startap"
« Последња порука Duja 11. 03. 2024. у 13.33 »
Sufiks -ov- (-ev-) se sistematski dodaje na oblike množine jednosložnih imenica muškog roda: vukovi, tragovi, maljevi, kao i u nekim slučajevima kad se gubi nepostojano a: kolac -> kočevi, palac -> palčevi. Taj sufiks je u nekim slučajevima opcioni, pa imamo i dublete vuci, koci, palci. Princip važi i za imenice stranog porekla, pa i novijeg datuma: tenkovi, hitovi, četovi.

Kolebanje nastaje kad se od tih jednosložnih imenica grade složenice: tada uglavnom nema potrebe za umetanjem -ov- (trag > kolotrag -> kolotrazi) ali po analogiji se u govornom jeziku često zadržava (kolotragovi). Verujem čak da postoje i višesložne imenice gde je oblik sa -ov- normiran, ili bar dubletan, ali trenutno ne mogu da se opsetim nijedne.

U slučaju startapa, verujem da je dobrom delu naših govornika poznata originalna engleska morfologija start up, pa ga i menjaju kao da je start ap, te se kao rezultat dobije startapovi. Ja bih dao prednost obliku startapi, ali ne mogu ni da tvrdim da je startapovi "pogrešno".

U praktično identičnom slučaju laptop takođe postoji kolebanje laptopi:laptopovi, gde mi se čini da je uzus dao priličnu prednost ovom drugom obliku. (Ja i ovde preferiram "laptopi").
10
Морфологија / Одг.: Deklinacija imenice "startap"
« Последња порука Rancher 11. 03. 2024. у 13.29 »
Српски речник новијих англицизама наводи ту реч само с акцентом на првом слогу (ста̀ртап → ста̀ртапи), што је, по мом искуству, учесталији изговор од ста̏рта̏п → ста̏рта̀пови. Ипак, с обзиром да је неологизам с двојаким акцентом, допушта обе множине. Ако тражиш препоруку, лично бих користио стартапи.
Странице: [1] 2 ... 10