Аутор тема: Осим/осем  (Прочитано 2117 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже vojvoda

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 214
    • Историјска библиотека
Осим/осем
« : 21. 05. 2011. у 10.23 »
У старијим српским књигама с краја 19. века видео сам облик осем у значењу осим. Због чега се јавља овај старији облик и како се ’’претворио’’ у садашњи?

Ван мреже Шоми

  • Саркастични згубидан
  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.686
  • People, what a bunch of bastards!
  • Говорим: енглески, немачки
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Осим/осем
« Одговор #1 : 22. 05. 2011. у 07.30 »
Цитат: П. Скок, [i]Етимологијски рјечник хрватскога или српскога језика[/i]
Osim (Vuk), prijedlog s gen. i prilog, = osem (također Boka) pored sëm (istok, ekavski) = osjem pored sjem (jekavski, Crna Gora) = osljem (bosanska muslimanska narodna pjesma) = osin pored šín (Žrnovo, Korčula) = An (Vodice, Istra) = osvem = osven = osvjen = osvjenj (Vuk, 16. v.) = osvim (a, -é) = osvîn (Lumbarda) = osvinj = osvan (Zakon vinodolski, Gleđević) »praeter«. Nalazi se u stcslav. svênb = svěné »bez«, lokativ nepotvrđenog postverbala od sveniti šį »abstinere«, koji posudiše Rumunji a să sfii, а kod nas se nalazi sa starijim refleksom га za u švanjiti (se), švanjīm »sramotiti« (v.). Ikavski i jekavski oblici nastadoše unakrštavanjem sa izim od jįti (v. jamiti). Varijacija m i n nastala je prema asimilacijama pred suglasnicima iza prijedloga. Gubitak υ nastao je u grupi od tri suglasnika svj > sj (upor. sjedodžba, śedok < svjedok). Već u stcslav. dolazi s prijedlogom o-, tako i u bug. Upor. zõsebi (ŽK) < я - 0 - sebi »za se«. Prema Miklošiču glagol je u vezi s praslavenskim refleksivnim korijenom *svb, tj. s ie. korijenom *sue, u prijevoju duljine e, s formantom n. Upor. u drugim ie. jezicima *seni-, *senu- »für sich, abgesondert «. V. se, svoj.
Wook Karadzhitj, savremenik Jerneja Kompjutera.

Тагови: