Српски језички атеље > Језик је огледало душе
Крдо, или стадо?
Срећко Петровић:
Ћерка ме упита да ли се за "скуп" крава каже "стадо" или не? Иако сам Шумадинац и краву нисам гледао само на сликама, нисам знао одговор - сигуран сам да бизони живе у крдима, али (њима сличне и сродне) краве…?
Следећа питања су ме покосила - како се назива "скуп" срна/срндаћа и "скуп" кошута/јелена - ето пар питања једне осмогодишњакиње, ако може неко да помогне збуњеном родитељу. [osmeh]
dan555:
Ako smem kao potpuni laik da kažem, mene krdo asocira na divlje životinje, a stado na domaće.
Đorđe:
HJP kaže sasvim slično [osmeh]:
--- Цитат ---kȑdo sr 〈G mn kȓdā〉
1. zool. veći broj krupnijih životinja ili divljači koje se zajedno kreću (goveda, jeleni, srne)
2. pren. pejor. mnoštvo, masa podložna utjecajima, koja se ponaša neorganizirano, nasilno, bezglavo
stȁdo sr 〈G mn stȃdā〉
1. a. više domaćih životinja koje se izvode na pašu [stado koza; stado ovaca] b. zajednica nekih divljih životinja iste vrste koje zajedno žive [stado muflona]
2. pren. vjernici jedne crkve; pastva
3. pejor. gomila ljudi koji nekritički slijede koga, kreću se ili idu za kim [slijediti kao stado]
--- Крај цитата ---
Kako vi izgovarate stado? Na HJP daju kratkosilazni, ali ja izgovaram s dugosilaznim.
Шоми:
Биће, ипак, једино стадо крава, а крдо јелена, срна и сл. Значењска разлика која се уноси међу појмове стадо и крдо јесте да ово прво неко надзире, чува, док је ово друго скуп животиња у дивљини које нико не надзире.
--- Цитат: Милан Шипка, Језик данас (7/1998 12—14) ---Reči čopor, krdo i stado posebna su priča. U jednoj ukrštenici, naime, stajalo je: „krdo, čopor”, a jedino moguće rešenje, kad se pravilno popune sve reči uspravno, bilo je — stado. Kao da te reči u našem jeziku znače isto, kao da tu ne postoje baš nikakve semantičke razlike. Pre svega, krdo i stado razlikuju se po tome što prva reč (krdo) označava veći broj životinja koje se drže ili pasu zajedno u slobodnom prostoru, dok druga (stado) označava uglavnom — „veći skup domaćih životinja preživara, obično iste vrste, koje zajedno pasu i koje su pod nadzorom jednog čuvara (pastira)”. Differentia specifica ovde je upravo nadzor, čuvanje. Krdo niko ne čuva, dok se stado čuva, nadzire. Otuda i prenesena značenja tih reči: stado — vernici koji imaju svoga „pastira” (pastora, sveštenika), a krdo — raspuštena gomila ljudi bez ikakve kontrole. Zamena ovih dveju reči u tom smislu nemoguća je, pa nam i to govori da se radi o rečima s različitim značenjima u današnjoj upotrebi. I hungarizam (reč mađarskog porekla) čopor razlikuje se danas donekle od reči krdo. Ta su se dva sinonima, dakle, semantički izdiferencirala, što se može zaključiti i po njihovoj upotrebi u vezama s drugim rečima. Tako se obično govori čopor vukova, čopor pasa, čopor (divljih) svinja, ali ne i čopor bivola, čopor krava, a pogotovo ne — čopor ovaca. Kao da se u reči čopor oseća neki značenjski prizvuk agresivnosti i krvožednosti i sl. Ali ako se čopor i krdo i mogu nekako dovoditi u vezu kao sličnoznačnice, ni u kom slučaju ne bi ih, bar ne u negovanom jeziku, trebalo značenjski izjednačavati s rečju stado. Nerazlikovanje i izjednačavanje semantički već jasno izdiferenciranih reči utire put leksičkom siromašenju jezika, čemu, kako smo videli, doprinose i sastavljači ukrštenica.
--- Крај цитата ---
Шоми:
--- Цитат: Đorđe у 9. 12. 2010. у 02.03 ---Kako vi izgovarate stado? Na HJP daju kratkosilazni, ali ja izgovaram s dugosilaznim.
--- Крај цитата ---
Шестотомник даје оба, и ста̏до и ста̑до, а ја, као и ти, изговарам с дугосилазним.
П. С. Ста̏до мени много више нагиње ка аористу 1. л. јд. гл. ста̏ти са изостављеним крајњим х: ста̏до’. [osmeh2]
Навигација
[0] Списак порука
[#] Следећа страница
Пређи на пуно издање