Најновије поруке

Странице: 1 [2] 3 ... 10
11
Морфологија / Deklinacija imenice "startap"
« Последња порука JasminaT 11. 03. 2024. у 12.34 »
Dobar dan,
molim vas za pomoć.
Da li možete da me uputite na verodostojni izvor gde mogu videti promenu "posrbljene" imenice STARTAP.
Problem mi pravi množina - startapi ili startapovi.
U medijskim natpisima nailazim na obe verzije, a s obzirom na kvalitet naših medijskih poslenika, to mi i nisu neki relevantni izvori.

Hvala   [fsmile]
12
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Esquivalience 9. 03. 2024. у 10.18 »
Nije lapsus, nego ja nisam lepo objasnio. Palatalizacija ne deluje u 14. veku. :D
(Inače, izvinjavam se na zakasnelom odgovoru. Ja ne proveravam često taj mejl kojim sam ovde prijavljen. Samo povremeno dođem na forum jer ima nekih baš dobrih znalaca ovde.)

Reč svagda/svegda uopšte nije nastala od nekog oblika sveg- na koji se dodavao sufiks -da.
Sufiks *-da ne postoji kao sufiks (da je postojao i imao poluglasnik, onda bi možda i palatalizovao, to sam hteo da kažem).
Ali ta reč je nastala od sve i god (god u značenju „doba”, „vreme”): sve vreme ~ u svako doba ~ svagda.
A taj poluglasnik koji se javlja u 14. veku nije pravi poluglasnik (meki poluglasnik se neutralisao u 10. i 11. veku kao glas). To je samo u pisanju вьсᴇгьдⲁ u 14. veku, ali tu je poluglasnik napisan po tradiciji, i to da označi redukovano o (ponekad se vokal o redukuje i napiše se namesto njega poluglasnik; toga ima u stsl., na primer кьɴᴇцъ namesto коɴьць, ali to je potpuno drugačija pojava i u njoj to slovo ь ne označava poluglasnik nego redukovano o).

Plašim se da sam sad ukomplikovao još više.  :blush:
13
Морфологија / Одг.: Присвојни придјев од „Полесје”
« Последња порука Kostov 5. 03. 2024. у 19.28 »
Хвала на одговорима!
14
Морфологија / Одг.: Присвојни придјев од „Полесје”
« Последња порука delboj 5. 03. 2024. у 16.49 »
Pa dobro, ali Kostov i nije pitao za pridev na -ov nego na -ski. Koji, valjda, tehnički nije prisvojni, ali je dovoljno blizu.

Ja bih rekao da je pridev Poleski. Nastavak -ški može da se javi samo kod toponima koji već imaju -š ili -ž u osnovi.
Znam da nije on to pitao, ali nisam htio da otvaram drugu temu samo zbog ovog drugog pitanja.
15
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Badza 3. 03. 2024. у 23.33 »
Rekoste da je reč glasila вьсᴇгьдⲁ, promenila bi se u *вьсᴇжьдⲁ.
Na kraju rekoste da je u 14. veku reč glasila вьсᴇгьдⲁ.
Jeste li napravili lapsus i hteli reći da je u 14. veku reč glasila вьсᴇгдⲁ, bez drugog mekog poluglasnika?
16
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Esquivalience 3. 03. 2024. у 11.54 »
Da, znači: staroslovenski palatalizuje ispred ь, ᴇ, ѣ, ѧ i и, ali ti glasovi su se menjali, gubili i davali različite reflekse, pa danas vidimo rezultate ispred nepostojanog a (ali samo onog nepostojanog a koje je od ь), i tih nekih sufiksa poput -ski i -stvo.

Цитат
Po ovome dosad nastavak -da u izvornom obliku ne bi trebao da ima meki poluglas ispred (-ьда), zbog primera "svagda", ako se ne varam?

Da je reč glasila *вьсᴇгьдⲁ, promenila bi se u *вьсᴇжьдⲁ, tako je.
Samo što -da nije nastavak u toj reči. Reč svagda je od sve i god po HJP-u (znači nije to tipa sveg- + -da, poreklo je drugačije).
Ali da, tu nema poluglasnika. Te reči ima u 14. veku u nekim tekstovima (Poslanica Kiprijanu, kijevskom mitropolitu, ili Uputstvo za liturgiju Jovanu Zlatoustom) i glasi вьсᴇгьдⲁ. :)
17
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Badza 3. 03. 2024. у 08.45 »
Hvala Vam Esquivalience. Sada mi je palatalizacija mnogo jasnija. Na kraju bi bilo lepo da sumiramo sve slučajeve. Po ovome dosad nastavak -da u izvornom obliku ne bi trebao da ima meki poluglas ispred (-ьда), zbog primera "svagda", ako se ne varam? Da li jezik poznaje objašnjenje zbog čega se toliko razlikuju nastavci -ьба  i -да, da bi prvi imao meki poluglas, a drugi ne?
18
Морфологија / Одг.: -bina -ba
« Последња порука Esquivalience 2. 03. 2024. у 22.26 »
Цитат
Objedinjeno rečeno, palatalizacija se vrši ispred i, e, a, nepostojanog a, mekog poluglasa ь i dodajte ako ima još.

Čisto da budemo jasni: vidimo njene rezultate ispred („postojanog”) a, jeste, ali samo onda kad je poreklom od jata (кρик- + -ѣти → кρичⲁти).
A što se nepostojanog a tiče – ono je po poreklu od poluglasnika (ili ъ ili ь), ali u stsl. svakako nema nepostojanog a, već je to poluglasnik (mislim da to znaš).

Imaš i palatalizaciju ispred nazalnog e u stsl. (ѧ), samo se ti slučajevi ne vide lepo u modernom jeziku, pa se ne konstatuju. Imaš npr. imenicu otroče, od otrok (to znači „dete”) i u stsl. glasi отρочѧ ← отρокъ, ili od ovca postoji varijanta ovče, ovčeta, što je od овьчѧ, овьчѧтᴇ.

Цитат
Da li postoji još bilo koji nastavak osim -ьски (i mislim -ьн) da prouzrokuje palatalizaciju?
Цитат
Da li su npr.  nastavci -bina i -ba nekad bili -ьбина i -ьба ?

Da, ima još.
1. Da, bilo je -ьбⲁ; lepo uočeno! :D Ima дρѹжьба, ʌѣчьбⲁ i sl. (samo ako su od glagolâ izvedene, onda ne bi bila palatalizacija na tom koraku, ali ima i drugih primera). Pretpostavljam da pitaš zbog reči srdžba (srce je u stsl. сρьдьцᴇ, tako da dȁ).
1.a. A sufiks -bina ne postoji kao sufiks u stsl., taj sufiks je mlađi. Ali da, -bina je prosto -ba + -ina (to je isti sufiks, -ba, samo mu je dodato -ina, to se dešava kroz istoriju jezika).
2. Pored -ьски imaš i -ьство (отьчьство, патρиⲁршьство, чʌовѣчьство);
3. Imaš sufikse -ьѥ (веʌичьѥ, подъɴожьѥ, обʌичьѥ, оρѫжьѥ; ovo poslednje je današnje oružje) i -ьи/-ии (вʌъчьи/вʌъчии; to je vučji/vučiji, glasovna vrednost je u stvari -ьjь/-ijь, ali stsl. ne piše glas j).
19
Морфологија / Одг.: Присвојни придјев од „Полесје”
« Последња порука Duja 2. 03. 2024. у 19.55 »
А да ли је уопште граматички дозвољено правити присвојне придјеве на -ов, -ев и -ин од топонима, конкретно од планина?
Pa dobro, ali Kostov i nije pitao za pridev na -ov nego na -ski. Koji, valjda, tehnički nije prisvojni, ali je dovoljno blizu.

Ja bih rekao da je pridev Poleski. Nastavak -ški može da se javi samo kod toponima koji već imaju -š ili -ž u osnovi.
20
Морфологија / Одг.: Присвојни придјев од „Полесје”
« Последња порука Kostov 29. 02. 2024. у 10.05 »
На Гуглу се претрага може окружити наводницима, па се претражи тачно тај појам. "kopaonikov""копаоников"
Ово нађох претраживши ово горе.

Понекад ипак понуди да претражи исправљен појам, па се мора кликнути на жељени.


Странице: 1 [2] 3 ... 10