Српски језички атеље
Српски језички атеље => Граматика => Прозодија => Тему започео: J o e у 21. 04. 2013. у 08.14
-
Kako se akcentuje para (sitan novac), a kako para (vodena)? Treba mi odgovor iz rečnika, a ne iz Gramatika, jer mislim da one nisu apsolutni homonimi.
-
По РМС и РСЈ, па̏ра је испарење, а па̏ра/па̀ра новац.
Претпостављам да је реч о јучерашњем задатку на окружном такмичењу за средње школе, на ком су ове речи третиране као хомоними (не хомографи).
-
I u Velikom rečniku stranih reči i izraza za novčić stoji pа̏ra.
-
HJP razlikuje pȁra (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFZjXxA%3D&keyword=para) i pàra (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFZjXBk%3D&keyword=para), što mi djeluje logično jer se ove 2 riječi pišu jednako u bugarskom пара, ali kada mislimo na isparenje, naglašavamo 1. slog, a u smislu "novac" 2. slog.
-
Kad sam pokušavao da smislim minimalni par za kratkosilazni i kratkouzlazni akcenat ovo je bio jedini koji mi je pao na pamet, osim gore iz one brzalice.
-
Kad sam pokušavao da smislim minimalni par za kratkosilazni i kratkouzlazni akcenat ovo je bio jedini koji mi je pao na pamet, osim gore iz one brzalice.
Постоје и чело, инструмент, и чело, део нечије главе.
-
Kod mene i jedno i drugo ide s kratkouzlaznim.
-
I kod mene, mada moguće da je tu radila analogija. A HJP daje čȇlo (http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1tuWBk%3D). [iznenadjen]
Модератор: Ажурирана адреса.
-
Da, i kod mene kao kod vas dvojice, oba su sa kratkouzlaznim.
Interesantno, Klajn i Šipka daju samo violončèlo (ne i violònčelo, što je svakako postojeća varijanta), ali skraćena verzija im je čȅlo, kao što je Astijanaks sugerisao.
-
Ja imam kratkosilazni u oba.
-
Па нисам напамет написао. :blush:
Стјепан Вукушић у Нагласку у хрватском књижевном језику има само чѐло, али мислим да се то односи само на део лица.
-
Kad sam pokušavao da smislim minimalni par za kratkosilazni i kratkouzlazni akcenat ovo je bio jedini koji mi je pao na pamet, osim gore iz one brzalice.
Da dodam ovde da mi je upravo pao još jedan minimalni par na pamet — zanimanje kо̀vāč naspram prezimena Kо̏vāč.
-
Виле, пољопривредна алатка и виле, као Равијојла и њене другарице.
-
Ne, to je kratkosilazni vs. dugouzlazni, a ne kratkosilazni vs. kratkouzlazni.
-
Ne, to je kratkosilazni vs. dugouzlazni, a ne kratkosilazni vs. kratkouzlazni.
Говорим српски већ 65 година, а још нисам научио у акценте. [pardon]
-
Бѝбер (зачин) - би̏бер (даброва кожа).
-
По личном осећају, врсту правног акта бих нагласио у̀каз, а нешто што се указује/приказује у̏каз.
-
Meni je uvijek bila interesantna riječ kosa. Može li neko akcentovati ovu riječ u sljedećim primjerima:
Kosa (žensko ime), kosa (alatka), kosa (linija), kosa (strmina), kosa (na glavi)
-
Onako kako ja izgovaram:
- Kósa (žensko ime),
- kòsa (alatka),
- kȏsā (odr.) / kósa (neodr.) (linija),
- kòsa (strmina),
- kòsa (na glavi)
HJP se uglavnom slaže, mada ne daje akcente za pridev.
-
Hvala puno
-
Onako kako ja izgovaram:
Ја пак кажем ко̏с, ко̏са за придев одн. ко̏са (-а̄) за линију. Не знам да ли и Џејп у Београду има акценат као ти.
Имали бисмо, узгред и хомоформ ко̑са (: ко̑с ’птица’). РСАНУ даје и ко̑са ’име крави’.
По личном осећају, врсту правног акта бих нагласио у̀каз, а нешто што се указује/приказује у̏каз.
Код девербала на -∅ јесте могућ и ̀ на претпоследњем и ̏ на првом с дужином на последњем слогу, али то увек, ако и има оба акц. модела у једној речи, функционише дублетно, нисам наилазио на забележене примере значењског разликовања.
-
Da, ja kao i Duja za ono što je on rekao, plus ко̑с : ко̑са za pticu, kao što ti reče.
-
Ja sve osim imena izgovaram na isti način. Kosa kao ime je dugosilazni kod mene.