Српски језички атеље

Српски језички атеље => Правопис => Интерпункција => Тему започео: vesna0302 у 8. 03. 2011. у 10.49

Наслов: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: vesna0302 у 8. 03. 2011. у 10.49
Da li neko pouzdano i sa sigurnošću zna da li se skraćenice za rod, preuzete iz latinskog, pišu sa tačkom ili bez nje? U Pravopisu se ne pominju, a u udžbenicima iz gramatike sam nailazila na razlčite informacije…
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 8. 03. 2011. у 10.55
Moj ti je savet da okreneš RMS ili Pravopisni rečnik i da tamo potražiš da vidiš kako tamo stoji. Ja ih sad nemam pri ruci, možda neko drugi ima…

E, i dobro nam došla! [fsmile]
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: vesna0302 у 8. 03. 2011. у 11.33
Hvala!  :D
U RMS nema, a što se tiče Pravopisnog rečnika radila sam na njegovoj izradi i tamo smo koristili srpske m, ž, s bez tačke, pa zbog toga mislim da bi i latinske trebalo pisati bez, ali nisam sigurna…
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Соња у 8. 03. 2011. у 11.40
Nemam kad da tražim dalje, ali u starom (1961) latinsko-hrvatskosrpskom rječniku te skraćenice su napisane sa tačkom - kao, doduše, i sve ostale. U džepnom Obodovom takođe.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 8. 03. 2011. у 11.50
Izvini, ja sam malo pobrkala lončiće…  :D Smetnula sam s uma da u našim rečnicima pišu naše skraćenice…  [stid]

Nego, znam da u K-Š na kraju imaju i latinski izrazi i skraćenice, pogledajte tamo da nema… Sonja, meni se čini da ti imaš taj rečnik, ako ti je pri ruci, deder, zvirni…  [fsmile]
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бојан Башић у 8. 03. 2011. у 23.25
U RMS nema, a što se tiče Pravopisnog rečnika radila sam na njegovoj izradi i tamo smo koristili srpske m, ž, s bez tačke?

Bez tačke? Nalazim primere „skripta, s. mn.“, „zver, ž. i m.“, „hrid, gen. hridi (ž.), i hrida (m.)“. Ne vidim razlog za izostavljanje tačke ni kod latinskih pandama — kako na osnovu ovih primera, tako i na osnovu činjenice da se u originalu takođe pišu s tačkom (a s preuzimanjem strane skraćenice trebalo bi da se preuzme i njen zapis).
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: vesna0302 у 8. 03. 2011. у 23.48
Bogami, ja Pravopisni recnik jos jednom pogledah i tamo piše:
13.1.1. малим словом (уколико није на почетку) којим почиње скраћена реч, једна или више њих у изразу, и то:
a.) с тачком (г. господин или година, в. види или век, о. г. ове године, о. м. овог месеца, в. д. вршилац дужности) и
b.) без тачке (м мушки, ж женски, с средњи (род), ознака граматичког рода у речницима, д динар, иако је у пракси потпуно превладала скраћеница дин.); тако и речи и изрази из латинског, обавезно латиничким словима.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бојан Башић у 9. 03. 2011. у 00.09
Aha, pričaš o Šipkinom rečniku, tek sam sad skontao. Uglavnom, to ignorišeš (ne samo ovaj primer, nego šta god tamo nađeš). Nemoj se, pošto kažeš da si učestvovala u izradi, uvrediti što ovo kažem — ali taj rečnik je kapitalan lingvistički promašaj kakvog davno nije bilo, i to prosto treba reći jasno i glasno.

Ono što sam ja naveo je uzeto iz Pravopisa Matice srpske, rečničkog dela, i možeš se toga pridržavati.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 9. 03. 2011. у 12.58
У сваком случају добро ти нама дошла, Весна. Сигуран сам да ћемо од тебе имати пуно помоћи. Прелистај мало, ако већ ниси, о чему смо све овде разговарали, политику занемари, па ћеш видети да си права за овај форум.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 9. 03. 2011. у 21.03
U Velikom rečniku stranih reči i izraza od K-Š, kao što rekoh, ima i deo o stranim skraćenicama. Sad, za muški i ženski rod nema, ali za srednji ima, i stoji:

n 1. nano 2. fiz. neutron 3. /lat. neutrum/ imenica srednjeg roda…

Dakle, BEZ tačke. Pretpostavljam da bi se onda logično moglo zaključiti da se i muški i ženski rod pišu bez tačke — m i f…
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 9. 03. 2011. у 21.14
У великом енциклопедијском немачко-српском речнику (Ристић—Кангрга) m, f и n су без тачке.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: vesna0302 у 9. 03. 2011. у 21.26
Onda mislim da smo naucili nesto  [pljes]
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Stoundar у 9. 03. 2011. у 21.40
Bojane, zar moramo zaključivati o pisanju tih skraćenica na osnovu primjera? U rječniku P 93 našao sam sve tri skraćenice kao posebne odrednice (neću sad citirati šta tamo piše, s obzirom da P 10 ionako ima prednost). Valjda te odrednice nisu izbrisane iz rječnika P 10?
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 9. 03. 2011. у 21.43
Onda mislim da smo naucili nesto  [pljes]

Свакога дана, у сваком погледу… [da]
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бојан Башић у 9. 03. 2011. у 22.58
Bojane, zar moramo zaključivati o pisanju tih skraćenica na osnovu primjera? U rječniku P 93 našao sam sve tri skraćenice kao posebne odrednice (neću sad citirati šta tamo piše, s obzirom da P 10 ionako ima prednost). Valjda te odrednice nisu izbrisane iz rječnika P 10?

Primere sam pomenuo zato što ih je Vesna pomenula prva, kazala je da se među primerima te skraćenice pišu bez tačke, pa sam samo rekao da to nije tačno (posle se ispostavilo da govorimo o različitim rečnicima). Među odrednicama, domaće skraćenice date su u obliku m., ž. i s. (dakle, s tačkom), a upravo sam našao i napomenu posle t184, gde piše:

Цитат
Stručne knjige i specijalistički naučni i stručni radovi mogu imati i posebno programiran spisak skraćenica za koji se daje precizan ključ. Radi uštede prostora, neretko se odstupa od ovde izloženih pravila. Izostaje npr. skraćenička tačka iza slova za obeležje roda: m — muški rod, s — srednji rod, ž — ženski rod u rečnicima.

(Dakle, konstatuje se stanje u rečnicima, što smo i mi ovde konstatovali na nekim primerima, ali napominje se da to „odstupa od izloženih pravila“. To je i dalje sušta suprotnost onome što tvrdi Šipka: da je pravilno isključivo bez tačke!!)

E sad, što se tiče istoznačnih stranih skraćenica, daje se m. i f., što sam u prethodnoj poruci podupro obrazloženjem da je to logično em zbog jednoobraznosti s domaćim skraćenicama, em zbog originalnog zapisa. E sad, ono što je zanimljivo jeste to da Pravopis dopušta i pisanje bez tačke (kao alternativu) samo za m, ne i za f. To već ima manje smisla, ali ispada da je najjednostavnije ne lomiti glavu oko razlogâ za takav dopust, nego prosto reći „piši uvek s tačkom, i nećeš pogrešiti“. U vreme pisanja prošle poruke još nisam bio pogledao skraćenicu za neutrum, i sad vidim da je on tretiran isto kao masculinum (dopušteno je i bez tačke, pored varijante s tačkom).
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 9. 03. 2011. у 23.03
Цитат
E sad, ono što je zanimljivo jeste to da Pravopis dopušta i pisanje bez tačke (kao alternativu) samo za m, ne i za f.

Kako misliš, ne dopušta? Je l’ baš piše, f. samo sa tačkom i nikako drugačije?
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бојан Башић у 9. 03. 2011. у 23.07
Da.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 10. 03. 2011. у 00.08
Bez veze. To nema ama baš nikakve logike …  [blb] :-/
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Stoundar у 10. 03. 2011. у 21.13
Zanimljiva je i napomena iz t. 143 b) u P 60 (ijekavsko izdanje, mada je isto rečeno i u ekavskom):

Цитат
Kada se u rječnicima pored riječi obilježava rod skraćenicama m (muški rod), ž (ženski rod), s (srednji rod) ili m (masculinum), f (femininum), n (neutrum), i kada se te skraćenice pišu drukčijim tipom slova (kurzivom, npr.), onda tačku pored njih nije potrebno pisati.


Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 10. 03. 2011. у 21.25
Ima logike.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 10. 03. 2011. у 21.47
У великом енциклопедијском немачко-српском речнику (Ристић—Кангрга) m, f  и n су без тачке.

Сад сам проверио, m, f и n су писани курзивом и без тачке.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Бруни у 10. 04. 2011. у 17.36
Nešto sam gledala novi P10 (konačno je dopao u moje ruke, fala D.) i vidim ovo, pa mi pade na pamet da možda može rasvetliti malo ovu nedoumicu:
Цитат
Tačka 146a: Tako se mogu pisati bez tačke i sa tačkom skraćenice pisane malim slovima ("kurentne skraćenice"), za nazive mernih jedinica u tekstovima najšire opšte namene (znači, ne u stručnim tekstovima), zatim skraćenice za rod u rečnicima, ponekad i gram. rod (radi uštede prostora).

Bold moj. Ja ovo tumačim, zajedno sa svim prethodno rečenim, da je svejedno. Zavisi kako se odluči pisac teksta, tj. rečnika. Jedino pravilo bi trebalo da bude da se bude dosledan. Dakle, ako se stavlja tačka, onda svuda tačka, ako se ne stavlja, onda nigde da se ne stavi.
Наслов: Одг.: Skraćenice iz latinskog jezika
Поруку послао: Stoundar у 10. 04. 2011. у 19.36
Ali Bojan je već citirao obrazloženje nakon t. 184 u P 10 (označio sam relevantne dijelove zelenom bojom):

Цитат
Stručne knjige i specijalistički naučni i stručni radovi mogu imati i posebno programiran spisak skraćenica za koji se daje precizan ključ. Radi uštede prostora, neretko se odstupa od ovde izloženih pravila. Izostaje npr. skraćenička tačka iza slova za obeležje roda: m — muški rod, s — srednji rod, ž — ženski rod u rečnicima.

Iz ovoga zaključujem da pisanje bez tačke nije opšte pravilo, nego da se upotrebljava kad je potrebno. Dakle, ne bih pisao ove skraćenice bez tačke u tekstu u kojem se spominju samo nekoliko puta, recimo u poruci na ovom forumu, ali kad bih sastavljao rječnik, razmislio bih o tome ako mi je bitan prostor.