Српски језички атеље
Српски језички атеље => Граматика => Морфологија => Тему започео: Rancher у 5. 07. 2014. у 13.46
-
Да разумем хемијско чишћење или макар чистионица, али чистиона и то на реклами? ШКК? Такође, на факултету се у званичним објавама користи предаваона за учионицу или кабинет. :-/ Јел’ се стварно овако говори у Новом Саду или се они, да простите, просеравају?
(Има прилог, Бруни, па ћеш морати с компа да погледаш. :D)
-
ŠKK…. [lol] [lol] [lol]
(Vidim ja atačment i na telefonu. :D)
-
Ne razumem šta je tu tako šokantno?
-
Pa nije šokantno, samo je neobično jer taj oblik (čistiona, periona i sl.) valjda se pre očekuje kod Hrvata nego kod nas… S druge strane, meni pada na pamet jedna stvar: s obzirom na velika demografska pomeranja kao posledica svog onog ludila devedesetih, izbegli Srbi iz Hrvatske i Bosne koji su se naselili širom Srbije verovatno su doneli sa sobom i neke oblike kao i određeni vokabular koji se u Srbiji inače ne koristi. Mene ne potresa mnogo periona i čistiona koliko ona akcija. Na nju nikako da se naviknem. :gica:
-
Хм, мене више -ица асоцира на Хрвате него -она. Кô што рече Бруни, није шокантно али је (веома) необично, бар мени и свакоме коме сам овај детаљ поменуо. Овакве творенице су пре свега жаргонске (за чистиону и предаваону сам први пут чуо у Новом Саду, али сам, на пример, често користио играона за интернет кафе) и не очекујем их на званичним објавама на факултету или на (озбиљним) рекламама.
-
E sad sam ja zbunjena. Kako te -ica asocira više na hrvatski nego na srpski?
-
Verovatno je mislio na oblike tipa doktorica, profesorica, koji su takođe karakteristični ne samo za Hrvatsku i Bosnu nego i za Vojvodinu i Zapadnu Srbiju. Moguće je da je to slučaj i sa oblicima praona, čistiona. Ne moraju svi i u svim krajevima zemlje imati isto osećanje o formalnosti određenih oblika. ;)
-
Dobro imaš pravo, ne mora, ali nismo svi lingvisti pa da znamo svako dijalekt i govor u Srbiji. Laici se obično vode sopstvenim jezičkim osećanjem i to se ne dešava samo u Srbiji nego svuda u svetu. Otud verovatno i Rancerovo pitanje.
-
Verovatno je mislio na oblike tipa doktorica, profesorica, koji su takođe karakteristični ne samo za Hrvatsku i Bosnu nego i za Vojvodinu i Zapadnu Srbiju.
На то сам мислио, да. У мом окружењу преовлађују облици на -ка, а -ице сам чуо још једино у Војводини, па ме зато ови облици првенствено асоцирају на хрватски. Редовно гледам филмове с хрватским титлом, ваљда и због тога. [neznam]
Moguće je da je to slučaj i sa oblicima praona, čistiona.
Могуће. На Гуглу за праона и чистиона налазим Пчелицу, Елегантисимо, Белу, Бели лабуд и Попс из Новог Сада и Зору из Суботице.
E sad sam ja zbunjena. Kako te -ica asocira više na hrvatski nego na srpski?
Нисам знао да су и у хрватском заступљени ови облици док сад нисам претражио Гуглом. :blush:
Ne moraju svi i u svim krajevima zemlje imati isto osećanje o formalnosti određenih oblika. ;)
Наравно, зато сам и отворио тему, да видим да ли су и вама необични и неформални као што су мени. Опет кажем, обично овакве творенице и јесу неформалне; на пример, ХЈП за чистиона наводи да је разговорни облик. Нађох сад и овај чланак (ја подебљô):
Kupaona ili kupaonica
Imenice koje se tvore sufiksima ‑ona i ‑onica pripadaju takozvanim mjesnim imenicama. Tvore se od infinitivne osnove i uglavnom označuju prostoriju ili zgradu u kojoj se odvija ono što glagol od kojeg su nastale izriče (prema glagolu kupati: kupa‑ + ‑ona/‑onica > kupaona/kupaonica).
Normativna literatura prednost daje imenicama tvorenima sufiksom ‑ionica. Iako priznaje i postojanje oblika na ‑ona, uglavnom ih svrstava u razgovorni jezik. To konkretno znači da norma daje prednost upotrebi oblika čekaonica, čitaonica, kaznionica, kladionica, klaonica, kupaonica, praonica, predavaonica, prodavaonica, radionica, slušaonica, spavaonica, štedionica, učionica… pred oblicima čekaona, čitaona, kazniona, kladiona, klaona, kupaona, praona, predavaona, prodavaona, radiona, slušaona, spavaona, štediona, učiona…
Preporuka o davanju prednosti oblicima na ‑ionica odražava se i na tvorbu izvedenica, ponajprije pridjeva; naravno, ako izvedenice od pojedine imenice postoje. Tako pridjevi prema ovom tipu imenica glase primjerice kaznionički (na kaznionski), kupaonički (ne kupaonski) ili učionički (ne učionski).
Dobro imaš pravo, ne mora, ali nismo svi lingvisti pa da znamo svako dijalekt i govor u Srbiji. Laici se obično vode sopstvenim jezičkim osećanjem i to se ne dešava samo u Srbiji nego svuda u svetu. Otud verovatno i Rancerovo pitanje.
Тако је. Вуче, разумеј нас лаике. :D
-
Sve OK, ja stvarno ne znam kako Novosađani ili Vojvođani upotrebljavaju i doživljavaju te imenice, samo sam reagovao na "ŠKK" i "proseravanje". ;)
-
М’ да, пусти ти мене. Некад превише дозволим прстима да шетају по тастатури. :D Ал’ да ми је много необично, и те како јесте, ваљда се зато и нисам аутоцензурисао.
Измена: Сад би нам добродошао Белопољански.
-
Од Далматинаца сам чуо и израз за кафану, гостиона. У говору и медијима доживљавам као обичније варијанте са -(и)оница, док ми варијанте са -(и)она делују локално и карактеристично за говор наших људи из Босне и Хрватске. Не знам каква је ситуација у Бачкој и у Срему.
Ево и још једног примера. У војсци се користи реч спаваона уместо спаваоница.
-
Што не говорите да сте већ нашироко расправљали о овоме? Додуше, пре четири и по године. :D
http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=309.0
-
Од Далматинаца сам чуо и израз за кафану, гостиона.
Gostiona je "domaći" naziv i u Centralnoj Hrvatskoj. Gostiona, praona, pekarna (i pekara).
-
Што не говорите да сте већ нашироко расправљали о овоме? Додуше, пре четири и по године. :D
http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=309.0
Prije četiri i po godine?!! [zbun2] [nesvest]
Zar je prošlo toliko?
Ja samo svratio da pozdravim dobro staro društvance. [bye]
-
Đezba Dado, sto godina!
-
Vala baš, što nas napusti?!