Nisam mislio samo na artikulisanje glasova, mislio sam na sve što čini strukturu jezika (dakle, i glasovi, ali i gramatika).
Možda se ne razumemo zbog različitog shvatanja pojma „jezik“. Kada kažem da je znanje jezika (ili jezička sposobnost, svejedno) urođeno, ne mislim na jezik u smislu „ovaj ili onaj pojedinačan jezik — engleski, ruski, turski, kineski“, i ne mislim na gotov jezik, sa svom leksikom i jednom konkretnom gramatikom i fonologijom i sl., već mislim na jezik u jednom opštijem značenju, jezik kao „čovečiji medij simboličke komunikacije kojim se pojmovi kodiraju gramatičkim sredstvima u zvukovne signale“. Ne kaže se, dakle, koja su to sad
tačno gramatička sredstva i koji su to
tačno zvučni signali, već samo da su to gramatička sredstva i da su to zvučni signali.
Dakle, urođeno nam je znanje toga
kako se pojmovi kodiraju gramatičkim sredstvima u zvučne signale. Znači, dete ne mora, kada usvaja jezik, da „otkriva toplu vodu“, da
nanovo smišlja gramatiku („uh, kako složiti ovo u rečenicu“) i da
nanovo izmišlja glasove i slogove („hm, da vidim šta bi bilo kad bih vrh jezika stavio na alveole i vibrirao glasnicama“).
To znanje nam je urođeno — dete se rađa već poznajući u principu gramatička sredstva i fonetiku ljudskog jezika (koja je i
jedina moguća gramatika i fonetika; ne postoji nijedan jezik koji krši principe ove jedne jedine, jedine moguće, čovečije gramatike i fonetike; — i to je takođe jedan od dokaza za evolutivnu urođenost jezika u ljudskoj vrsti), a zatim „odgovor sredine“ prilagođava tome znanju, bez mnogo truda ga prosto maltene spontano „lepi“ na to već postojeće znanje i tako, zapravo,
usvaja (a ne
uči) jezik. Jedino što dete treba da uradi, to je da izvrši selekciju — da izabere
onaj pojedinačan oblik ljudske gramatike i fonetike na koji nailazi u svojoj sredini; i da nauči konkretnu leksiku kojom se taj oblik jezika popunjava.
Na primer, zamislite ljudsku jezičnu komunikaciju kao neku fabriku koja proizvodi čarape. Sad, ona proizvodi razne čarape — neke su žute, neke su crvene, neke su zelene, neke su prugaste, neke su bez šare, neke su zimske, debele, a neke su letnje, kratke. Dakle, sve su čarape različite, ali su sve one opet — čarape kô čarape, sve imaju isti oblik i istu namenu. [osmeh] E, tako je i s jezicima: svi su naoko različiti, kao čarape različitih boja, ali su zapravo svi samo varijacije na jednu te istu temu, kao što su sve čarape — uvek svejedno čarape. E, beba se, u ovom primeru, znači, rađa sa znanjem
kako se prave čarape uopšte, i jedino što radi jeste to što ga prilagođava proizvodnji jednih konkretnih čarapa, konkretno samo treba da nauči kako se, recimo, šiju čarape s prugama različitih boja (ako je to jezik njene sredine), a ne kako se šiju neke jednobojne žute ili zelene čarape. Ali ona već pozna
u principu sâm proces šivenja čarapa; samo sad treba da izabere pravi konac, pravē bojē i pravē debljinē. [osmeh]
E, tako je i s jezikom.
Хм, мало сам гуглао о настанку језика и усвајању код деце, и ово што је Ђорђе написао је само једна од теорија. Не може се узети као научна чињеница.
Naravno da je samo jedna od teorija — postoje i lingvisti koji misle drugačije — ali je ova teorija najmogućnija od sviju teorija. Sve je u nauci teorija — činjenice nisu nauka, već su ono od čega nauka polazi kako bi na osnovu njih izgradila teoriju koja ih može što mogućnije objasniti. Smisao nauke jeste u tome da izgradi teoriju.
I teorija evolucije je samo teorija. Ali to ne znači da nije, zapravo, najmogućnije i najverovatnije objašnjenje života na Zemlji. [osmeh] Činjenice o životu na Zemlji ukazuju na to da je upravo takva teorija najverovatnija i najmogućnija. Tako i činjenice o jeziku, o njegovoj strukturi, o njegovom usvajanju kod dece i o njegovom mestu u ljudskom mozgu, ukazuju na to da je upravo ovakva teorija najverovatnija.
Jer, nije nam nijedna beba još rekla kako to ona tačno nauči da govori, tako da svakako ne možemo reći da je ovo naučna činjenica, već je teorija koju su lingvisti domislili, posmatrajući činjenice koje su im dostupne i pokušavajući da pronađu logičku vezu između njih. [namig]