Српски језички атеље

Српски језички атеље => Граматика => Морфологија => Тему започео: NouvelleVague у 2. 06. 2011. у 16.05

Наслов: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 2. 06. 2011. у 16.05

Glagoli III i VI vrste imaju nastavke -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu.

E, sad.. Tu dolazi do jotovanja. Mene buni ovo I u nastavcima. Šta se sa njim dešava, da li otpada ili on vrši neku promenu… ?

III vrsta, infinitivna osnova se završava na -NU. Ovo U otpada? I ostaje N. Šta onda sa onim I? On meni ne sluzi za jotovanje, vec J.

Znam da ovi nastavci bivaju prisutni i u I vrsti kod glagola: peći, tresti. Pa -ijah ostaje kod glagola sa infinitivnim nastavkom -STI pa dobijamo tresijah… jer ako bih skinula to I, dobila bih treŠah. Ne? A ovi sa -ĆI inf. osnova je pek, pa dodajem ijah, pa dobijam pecijah, ovde I ostaje i vrsi sibilarizaciju. Tako? U tresijah, nema na šta da utiče. Tako?

Da, a evo Ići. Iđah. Osim ako neki glagoli nisu izuzeci… Ali opet..
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 2. 06. 2011. у 21.13
Ја тебе стварно нисам разумео. Покушај да мало средиш мисли па поставиш питање.

Ево шта каже Стевановић у својој граматици о грађењу имперфекта:

(http://i52.tinypic.com/1t1rtg.jpg)
(http://i54.tinypic.com/30bjp7r.jpg)


П. С. Ви Французи се стално патите с тим имперфектом. :D
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 2. 06. 2011. у 21.38
heheh Ovo naše nije ništa u poređenju sa imperfektom i pluskvamerfektom sibžontiva a tek passe surcompose i passe anterieur du passe. Majko moja mila. A oni nemaju nesvršene-svršene glagole. I onda kada prevodim aoristom, obavezno mora imperfekat, mada sam ja nailazila da može perfekat ali imperfektivnog trajanja (više ne znam ni šta pričam).

Malo sam se zeznula i nisam videla da se u  I i III IVa i VI vrstama glagola, oblici za imperfekat dobijaju od prezentske osnove. Pa onda u I imamo nastavke -IJAH, IJAŠE… Mada ja vidim da ima i AH. Tresijah-tresah. A u III, IVa i VI imamo -AH, AŠE…

E, sad.. Kaže da se dolazi do jotovanja u III i VI grupi. Kako dolazi do jotovanja? Ja očekujem da imam J u nastavcima, da imam JAH, a ne AH.

Recimo. Glagol iz III grupe. Brinuti. Imperf. se gradi u toj grupi od prezentske osnove, a prezentska osnova se dobija od 1.l. mn. prezenta i to je brinemo odn. brine i dodam na to AH. Šta mi se dešava sa E? Otpada? Kako onda dobijam oblik brinjah? To je oblik imperf. 1.l. jd.

Nadam se da sam dobro sada objasnila. (da, iz njegove gramatike sam sve to citala, tj. odatle učim. Kao i ta oaj glagol jesam. Sve to u toj knjizi nailazim.) . Nekako mi lepše izgleda imperfekat sibžontiva. Samo se pitam kako se to prevodi.  [bag]
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 2. 06. 2011. у 23.18
Трести → тресијах и трешах, не може **тресах. Пише под б): може се импрефект глагола прве врсте творити наставком -ијах, па имамо тресијах, а може и наставком -ах, па трешах. -Ах ће такође узроковати јотовање претходног сугласника.

Да, то е отпада код гл. III врсте. То је тзв. окрњена през. основа (пише горе под б), читај пажљивије), па имаш брин- + -ах → брињах.

Nekako mi lepše izgleda imperfekat sibžontiva. Samo se pitam kako se to prevodi.  [bag]

Ја мислим — никако, као и да то време не постоји. Може постојати субјунктив имперфекта, подозревам, јер то време постоји и у немачком, где се зове конјунктив имперфекта/претерита и јако често се користи (преводи се нашим погодбеним начином [потенцијалом]). Имперфект субјунктива ми делује надреално као гл. време. Но, не говорим француски.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 3. 06. 2011. у 11.32
Вечерас ћу сликати књигу (Станјочић и Поповић). На 110 стр. стоји тресијах и тресах, не трешах.

А та напомена за крњи презент се помиње тек на 118 стр. под а. где стоји глагол клети - кунем, па је то за неправилне глаголе 3. врсте.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 3. 06. 2011. у 11.42
То је неко новије издање јер ја имам друго, прерађено издање и ’92. а тамо се овај глагол (трести) не помиње на тој страни нити облици имперфекта (а ни неколико страна унапред или уназад). Но, прочитао сам да се јотују сугласници на (окрњену) основу глагола 3. и 6. врсте, а наречени спада у прву. Онда сам погрешио горе, али ми и даље тресах звучи несувисло.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 3. 06. 2011. у 11.50
Видећу да то мало истражим. Не слаже ми се нешто. Моја је из 2004. Глас Ј доводи до јотовања, а не глас А или Е или И (зна се до којих гласовних промена долази када су они испред сугласника).
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 3. 06. 2011. у 11.59
Да, али а, е и други самогласници из наставака узрокују јотовање сугласника из основа кад се ови нађу пред њима. Нажалост, не падају ми сад примери на памет.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 3. 06. 2011. у 12.17
Нисам то знала. Па то је онда оно брињах. Бринемо- брине (па Е отпадне, мада код мене не пише да је ту крња презентска основа, већ се спомиње таква основа за неправиллне глаголе 3.врсте) бриН + АХ - брињах. Када се вокал из наставка нађе испред сугласника из основе.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 9. 06. 2011. у 00.05
Nisam uspela sa kamerom na telefonu, a nemam fotoaparat.

Kako vokal A može da ’izazove’ jotovanje ili bilo koju drugu glasovnu promenu?

Ići - to je glagol u I vrsti (u njoj su i glagoli tipa- tresti (oni cija se prezentska osnova zavrsava na vokal E, a infinitivna na suglasnik). i sad, ja uzimam ovde prezentsku za pravljenje imperfekta.

Idemo- ide, pa skinem vokal E, i ostaje ID- i dodam AX i dobijem iđah. Ja bih stavila ovde nastavak JAX.

Kako je za glagole znati, govoriti, izgubiti se, traziti, raditi. Najviše me bune te glasovne promene jer bih ja stavila -ijah ili -jah jer u suprotnom ne mogu dobiti nista sa A. Vokali I, E znam da ’dovode’ do nekih glasovniih promena. A, O, U ne. Gresim li?

Znadahu ili znadijahu, znađahu mi ne ide. Tražahu ili tražijahu. On tražaše ili On tražijaše?

Poješću se, imam utisak da sam uprskala prevod, staviće me u top i lansirati bez povratne karte na Mars. ili pak Pluton. Mada mi Jupiter i Saturn nisu van konkurencije, a Mesec je solidno rešenje.

I opet sam pročitala sve stranice i nema krnje prezentske, već krnje infinitivne. I to mi stoji na 118 strani, pod a kada se govori o izuzecima II vrste (tu pominje da se neki glagoli mogu u nekim vremenima menjati po nekoj trecoj vrsti (tipa neki glagol I vrste se menja u prezentu po VI a u radnom gl pridevu po III… lupam sada ovo, ali recimo bas u tom odeljku stoji da se oblici aorista i radnog gl. prideva od glagola - sagnuti trgnuti, upregnuti grade od okrnjene osnove, bez -NU po promeni glagola I vrste, a u ostalim vremenima iygleda sasvim normalo ).

Ne znam više. I onao što sam znala, više ne znam.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 9. 06. 2011. у 02.36
Сад ћу на брзака, сутра ћу погледати по граматикама подробније.

Ићи — иђах, говорити — говорах, тражити — тражах, радити — рађах. Изгубити (се) је свршен глагол, не може градити имперфект. Знати — знах, знађах, знадијах.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 9. 06. 2011. у 07.08
Ups, sad vidim da je se perdit. Passe simple. Hvala za ovo.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Бруни у 9. 06. 2011. у 12.35
Цитат
Poješću se, imam utisak da sam uprskala prevod,
Ali, molim te, ne razumem! Šta, ako je u fr. imperfekat, i ti moraš da prevedeš srpskim imperfektom, bez obzira što ga u srpskom niko ne koristi? Ko ti je to rekao, molim te? Prevod pre svega treba da bude pitak, a ubacivanjem po svaku cenu srpskom imperfekta to svakako nećeš postići. Pa ko još na srpskom kaže Ja tražah objašnjenje, jer ne znadijah da objasnim? [lol] Kaman, nemojmo preterivati i biti previše bukvalni.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 9. 06. 2011. у 12.47
To sam i ja rekla, ali asistentkinja obara ili smanjuje ocenu ako se ne prevede ovako passe simple sa aoristom, a imperfekat sa imperfektom. I nikako ne sme aorist i perfekat (sa imperfektivnim vidom).

Ma ima da me obori. Posto sam zeznula neke promene. I zaista zvuci odvratno. Mislim, ne odvratno nego rogobatno, bukvalno, vestacko, nikako pitko, lagano, leprsavo. Cir ce mi puci. Ne znam ni koji magarac sam pristala da pisem imperfektom i aoristom, mada aorist mi ide ok..  [bonk] Za neke stvari mi uopste ne ide imperfekat.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 9. 06. 2011. у 13.08
Докад имаш форе да предаш тај рад? Дај ми глаголе око којих си се мучила, ја ћу ти написати облике аориста и/или имперфекта (двовидски могу имати обоје: чути — чух и чујах).
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 9. 06. 2011. у 13.18
Noup, to je bio ispit. :( Ma prebolecu sa nekom flasom vina -.- i ponovo da ponavljam za onaj tupavi test zajedno sa vezbanjem promena glagola u imperfektu. :( Ali hocu da naucim, da znam kako i zasto dolazi do jotovanja, ako je nastavak -AH. Logicno mi je da bude -JAH (za jotovanje) ili -IJAH (ako dolazi do sibilarizacije).
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Бруни у 10. 06. 2011. у 19.52
To sam i ja rekla, ali asistentkinja obara ili smanjuje ocenu ako se ne prevede ovako passe simple sa aoristom, a imperfekat sa imperfektom. I nikako ne sme aorist i perfekat (sa imperfektivnim vidom).

Ma ima da me obori. Posto sam zeznula neke promene. I zaista zvuci odvratno. Mislim, ne odvratno nego rogobatno, bukvalno, vestacko, nikako pitko, lagano, leprsavo. Cir ce mi puci. Ne znam ni koji magarac sam pristala da pisem imperfektom i aoristom, mada aorist mi ide ok..  [bonk] Za neke stvari mi uopste ne ide imperfekat.
Izem ti vala asistentkinju. Pa što je ne tužite kod profesora?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 11. 06. 2011. у 02.18
Ваљда асистенткиња добија инструкције од профана? :) Џаба тужакање.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 11. 06. 2011. у 11.53
Upravo to. Ja sam imala nekoliko neprijatnosti u srednjoj. Od toga da profesor baci pik jer se ne uklapam u sablon, ja kao seljanka nemam sta da trazim tu, do toga da direktorka vuce svoje niti i sve sto kazes ti je sama laz, a direktorka je nedodirljiva i uvek u pravu.

Ovde, isla sam kod druge asistentkinje, ali to tek sledece godine idem kod nje. Ovde, vec moram da se drzim ovoga. Najvise sto me nervira je to sto ja vise ne znam sta je ispravno, sta nije, zavrsicu taj fakultet i izaci kao zatupljena muva bez glave. Nista necu znati, ni gde da idem, ni sta radim niti bilo sta slicno.

A i ja sam kriva, kada nisam provezbala imperfekat, nego se vrtim oko toga da meni sve to postane jasno, zasto ovako, zato onako. Mada je ok, jer ja ne znam kakve ce glagole dati pa naravno da treba da znam kao i sta. Tako cu da roknem.. jooj.  [bonk]
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 13. 06. 2011. у 15.13
Moze li neko da mi objasni kako to ide jotovanje sa glasom A iz nastavka?

Nasla sam u nekoj knjizi iz osnovne skole i tamo stoje 3 vrste nastavaka AH, JAH, IJAH.

To jotovanje ja nailazim u III i VI vrsti, posto se oni grade od okrnjene prezentske osnove. ( tamo u Popovicevoj i Stanojcicevoj stoji infinitivna osnova.)

Zaista mi treba, ma koliko se to vise ne upotrebljava u srpskom govornom jeziku, a ne znam kako stojimo sa knjizevnim. Prelistala sam one bajke koje imam kod kuce. Kupila je i sestra skoro nasoj sestrici par bajki i stoji perfekat (svrsenog i nesvrsenog vida), nema imperfekta i aorista. Pa posto asistentkinja tako trazi jer su to bajke, pa se gleda onda i godina, pa i vreme koje se nalazi u tim bajkama (nekada davno…) onda moramo ovo da postujemo, pa PS prevodimo aoristom, IMP imperfektom. I posto sam se sada naljutila, hocu ovo da naucim, da znam i u po noci i po dana.

Ovako.

Vrći- ja vršjah ? Glagoli na ĆI spadaju u I vrstu pa imaju nastavak -IJAH, prezentska osnova- mi vrtemo pa se odbije -MO, pa i -E, dobijemo okrnjenu i dodamo -IJAH- Ja vršjah. Ja vršijah.

Ne razumem više ništa. To jotovanje sa vokalima ne razumem. Celog života je bilo da ide sa J (TJ=Ć, ..)

Razumeti- razumijah, razumijahu? razumah, razumahu? (V vrsta, pripada onoj grupi E-E)
Dizati- dizah?  (II vrsta )

Koliko vidim, jotovanja ima samo u III i VI.
Postoje neki izuzeci(valjda su izuzeci)- vući, vrći, seći.. - vucijah, secijah, vrcijah. A? o.O mi sečemo, mi vučemo, mi vrćemo o.O ?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Шоми у 13. 06. 2011. у 16.04
Објаснићу ти ја подробније, али сам сад у гужви па ћу кратко.

Врћи — врсијах. Рекао сам да а из -ах узрокује јотовање гдегде (ако није јотован сугласник у основи), не и из -ијах, оно узрокује палатализацију (то је друга гласовна промена [к, г, х : ц, з, с], нису „изузеци од јотовања“). Сећи — сецијах, вући — вуцијах (вук- + -ијах → вуцијах; врх- + -ијах → врсијах; сек- + -ијах → сецијах — овде је аористна основа).

Разумети је двовидски: аор. разумех, имп. разумејах (инф. осн. + -јах за имп.).

Дизати — дизах, зар је ту нешто нејасно?

Ако су бајке и басне у питању, онда стојим на страни асистенткиње, јер је много лепше читати их у аористу и имперфекту или приповедачком презенту, делује некако штуро с тим перфектом.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 13. 06. 2011. у 16.11
Ne, znak pitanja je stavljen u smislu ’da li je dobro, da li sam dobro promenila glagol’.

Aham. Onda još jedan razlog zašto hoću ovo da naučim i da znam svaki glagol da promenim u momentu (iz cuga).
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 13. 06. 2011. у 16.46
Onda još jedan razlog zašto hoću ovo da naučim i da znam svaki glagol da promenim u momentu (iz cuga).

Ili da objasniš svojoj profesorki da je imperfekat izumro oblik koji ne postoji više u našoj maternjoj kompetenciji?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 13. 06. 2011. у 20.59
Počeću da besim palčeve o svim mogućim pisanim i nepisanim pravilima.

Jedna asistentkinja traži da prevodimo kako bismo inače prevodili, onako kako mi pričamo (iskrena da budem, ne bih volela da prevodim onako kako pričam, pogotovu kada zađoh medj’ vršnjacima), a druga da se prevodi striktno kako je napisano- passe simple aoristom, a imparfait imperfektom.
Listala sma bajke, i ne nađoh (bar u ove novije) imperfekat vec se prevodi perfektom ali u nesvršenog vida.

Da se razumemo, ako postoji neko pravilo, želim ga znati. Ako bajke i basne prevodim sa ovim vremenima ako se nadju PS i IMP, onda je to tako i ja hocu ovo da naučim.

Tako su nam servirali gramatiku srpskog jezika u srednjoj. U osnovnoj je bilo kud i kamo bolje iako je i ona bila zadrta književnica. Nek se odvoje ta dva dela, i neka budu dva predmeta i svako srećan u svom gnezdu sa svojim senom. Zato malo njih zna zapravo svoj jezik. Ok, zna da čita, lepo se izražava (čita, u društvu je onih koji pravilno pričaju i to ulazi u uši, milion puta sam to dokazala na sebi), ali kada ga čovek malo više propita… hop, češ, češ glavu ali ništa ne svrbi.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 15. 06. 2011. у 14.06
A kako sada ima -JAH? Ili je -JAH ili -AH. I dalje mi nije jasno kako A može da vrši jotovanje.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 15. 06. 2011. у 17.54
Najjednostavnije ti je da podeliš glagole prema infinitivnoj osnovi:

1) glagoli sa infinitivnom osnovom na konsonant grade imperfekat od krnje prezentske osnove sufiksom /-ijāh/, uz sibilarizaciju završnog konsonanta osnove: krasti (krad-) - kradijah, tresti (tres-) - tresijah, seći (sek-) - secijah, vrći (vrh-) - vrsijah,

2) glagoli sa infinitivnom osnovom na vokal /a/ grade imperfekat od infinitivne osnove sufiksom /-ah/: pisati (pisa-) - pisah, kovati (kova-) - kovah, pevati (peva-) - pevah, držati (drža-) - držah; tu su uključeni i glagoli sa infinitivnom osnovom na vokal /e/ i prezentskom na /ē/: umeti (ume-) - umejah,

3) glagoli sa infinitivnom osnovom na neki drugi vokal grade imperfekat od krnje prezentske osnove sufiksom /-āh/, uz jotovanje završnog konsonanta osnove: tonuti (ton-) - tonjah, čuti (čuj-) - čujah, nositi (nos-) - nošah; ovde su uključeni i glagoli sa infinitivnom osnovom na vokal /e/ a prezentskom na /ī/: videti (vid-) - viđah.

Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 15. 06. 2011. у 18.26
Baš ti glagoli koji imaju E u infinitivu i prezentu oni dobijaju to J- umeti- umejah, smeti- smejah (tako izgleda i smejati se- ja se smejah ’ IV vrsta?), razumeti- razmejah. I sada tu stoji nastavak -AH? A imam u obliku imperfekata slovo J?

I u toj trećoj grupi, vidim da dolazi do jotovanja, ali opet imam nastavak -AH.
Kako to da nastavak -AH može stvoriti glas J u toj drugoj grupi i kako može da izazove jotovanje u toj trećoj grupi?

A da.. Ono za cujah, mislim da je J iz prezentske osnove. čujemo, čuje, čuj + ah= čujah. Osim ako su tu nastavci JAH. Hm? Pa se dva glasa J sažimaju u jedno J, kao ona sažimanja 2 vokala A u jedan.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 15. 06. 2011. у 18.49
Jotovanje se vrši zato što je to /a/ zapravo u prošlosti bilo jat. Istorija oblika imperfekta je dosta zamršena, ali u najkraćem osnovni nastavak je /-ah/; on se dodavao na tematski vokal /a/ iz osnove, pred kojim nema uslova za jotovanje prethodnog suglasnika (npr. pis+a+ah > pisaah > pisāh), ili jat, koje je nakon jotovanja prethodnog suglasnika prelazilo u /a/ (nos+ě+ah > nošěah > nošaah > nošāh), pa se kao nastavak tako u oba slučaja kristališe /-āh/, ali negde sa jotovanjem završnog suglasnika osnove a negde bez.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 15. 06. 2011. у 18.58
Tooo  :car: Dakle, nekada davno… pa imamo sada ovo. (Čini mi se da u Popovićevoj stoji da postoje i -JAH nastavci. grrr). Ali vokal A iz nastavka ne utiče na promenu, već onaj jat koji prvo jotuje prethodni suglasnik, pa onda on sam predje u vokal A i onda ide sažimanje tog vokala i vokala iz osnove. Tako?

Ne znam ni koji sam peršun i išla u osnovnu.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 15. 06. 2011. у 20.02
Tako je, to je istorijsko objašnjenje. Ali nama današnjim govornicima istorijski razlozi jotovanja (u konkretnom slučaju građenja imperfekta; i drugih morfoloških alternacija uopšte) u principu nisu poznati, mi samo znamo da kod tih i tih glagola pri gradnji imperfekta jotujemo završni suglasnik osnove (zapravo ne znamo, zato što je u savremenom jeziku, i to poodavno, kategorija imperfekta mrtva, ali znamo u teoriji).

Ovo se u svakom slučaju ne radi ni u jednoj osnovnoj.  [pardon]
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 15. 06. 2011. у 20.12
Da, ali ja sam imala par nastavnika, par profesora kasnije u gimn. i njih sam obožavala kao i njihove predmete i gle, čuda išli su mi fenomenalno ti predmeti. Kažu nešto što nema u knjizi, nešto što su oni učili na fakultetu, istraživali i ,bar meni, zagolicaju mi znatiželju i želim da znam još i još i imam onaj tupavi osmeh na licu kao da sam se zaljubila. A okice kao u deteta. A, evo i sada sa ovim. Ko da mi je čovek dao nešto što najviše volim na svetu i neće mi oduzeti. To je zanimljivo.

Pominjao se glas jat u osnovnoj i srednjoj, ali ništa o ovome.
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e9/Yat_letter_russian.JPG)
Poslednji znak, pa smo se mi đaci zdali da ga napišemo (nacrtamo) kako treba.  :D
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 15. 06. 2011. у 21.15
Baš ti glagoli koji imaju E u infinitivu i prezentu oni dobijaju to J- umeti- umejah, smeti- smejah (tako izgleda i smejati se- ja se smejah ’ IV vrsta?), razumeti- razmejah.

Kod glagola "umeti", "razumeti", "smeti" /j/ se objašnjava hijatom: /ea/ > [eja]; kod glagola "smejati se" /j/ je deo osnove.

Imaj na umu da tumačenje jotovanja istorijskim prisustvom jata nije jedino prisutno u literaturi. Stevanović to jotovanje objašnjava desalibifakacijom krajnjeg /i/ iz prezentske osnove glagola šeste vrste (pretpostavljajući da su ovi glagoli imperfekat gradili od pune prezentske osnove), koje prešavši u /j/ ispred imperfekatskog nastavka direktno jotuje prethodni suglasnik, a da je zatim taj obrazac analoški proširen i na glagole treće vrste čija se prezentska osnova inače završava na /e/. Međutim, onda je nejasno zašto je i u tom obrascu /a/ iz imperfekatskog nastavka dugo (kod glagola čija se infinitivna osnova završava na /a/ dužina se objašnjava sažimanjem vokala iz osnove i nastavka), odakle nastavak /-ijah/ samo kod glagola prve vrste, kako su pre širenja obrasca glagoli treće vrste gradili oblike imperfekta i zašto se obrazac nije proširio i na one glagole pete vrste čija se osnova takođe završava na /e/. Ali i tumačenje preko jata ima nemalo sličnih problema, tako da je najbolje ne zamarati se time, nego samo naučiti kako se gradi imperfekat, ako je to već nekim slučajem potrebno.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 15. 06. 2011. у 21.41
Ali ja volim da se zamaram :D Ali dobro, bar mi je sada lakše kada znam za ovo što me je kočilo.

No.. Ali svaki vokal A je dug u imperfektu. bilo da je nastavak -IJAH, ili -AH, bilo da je došlo do sažimanja, bilo do nekog spajanja (IV vrsta) ili jotovanja. Možda je prosto ono postaje dugo kada se spoji sa osnovom, bilo da je suglasnička ili vokalska osnova. Vidim i u prezentu da stoji dužina nad vokalom e, nad vokalom u. Možda se tako ponaša vokal, kada je sam, onda je bez dužine, a kada se nađe ispred osnove i spoji se sa njom, onda dobije dužinu. Pošto ne verujem da iam veze sa akcentima, ako je akcenat na 3. slogu od kraja dugosilazan ili dugouzlazan da ima vokal iz osnove dužinu. Jer nema jotovanja niti sažimanja u recimo 4.a vrsti J je iz osnove.

Inače meni je bilo logičnije sa nastavkom -JAH gde ima jotovanja, a da u toj 5.vrsti ostane -AH… Sad hijat je tu.. :/
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Бруни у 16. 06. 2011. у 00.16
Цитат
Da se razumemo, ako postoji neko pravilo, želim ga znati. Ako bajke i basne prevodim sa ovim vremenima ako se nadju PS i IMP, onda je to tako i ja hocu ovo da naučim.
Ja ti već rekoh ranije — ne postoje matematička pravila pri prevođenju, tipa ovo vreme se prevodi onim i sl. Prevođenje jeste zanat, ali je pomalo i umetnost, tako da pored veštine, potrebno je da imaš i talenat da osetiš jezik. Ja da sam na tvom mestu, slušala bih pre onu drugu, koja te podstiče da prevodiš kao što govoriš. Ova druga, mislim da jednostavno pravi kobnu grešku u svom životu, ne što će njeni prevodi izgledati ko da su pisani u srednjem veku, nego što će još i vas naterati da radite isto.

Prevod, i kako ćeš ga prevoditi, koji ćeš stil koristiti, zavisi i od samog teksta. Bajke naravno, treba da izgledaju bajkovito i zato im izumrli imperfekat može dobro stajati, ali npr. ako prevodiš neki novinskii članak, ili neko savremeno književno delo, ili ne daj bože, neko uputstvo za korišćenje, imperfekat tu nema šta da traži. U najmanju ruku, neko može misliti da se šališ. Pa čak i aorist ima specifične slučaje kad se kristi u srpskom i ne može se koristiti baš uvek kad se koristi npr. u engleskom ili španskom ili francuskom. Za prošle radnje, u srpskom je najneutralniji perfekat, ali u drugim jezicima, sasvim je ok koristiti prosto prošlo vreme. Npr. ako pišeš neki novinski članak, naravno da ćeš pisati:

Juče na autoputu A3 kamion koji je prevozio benzin se prevrnuo i ceo sadržaj koji je nosio se izlio u Savu.

A ne:

Juče na autoputu A3 kamion… se prevrnu i ceo sadržaj se izli.

U nedelju je održano književno veče na kom su poznati glumci čitali delove Andrićevih dela.

A svakako ne:

U nedelju se održa književno veče na kom poznati glumci čitahu delove Andriževih dela.


Probaj to da objasniš toj tvojoj asistentkinji. (Ja prosto ne mogu da verujem da ona tako nešto traži od vas. Kako je uopšte stigla do mesta na kom radi s takvim stavom?)
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 16. 06. 2011. у 00.33
Ne znam. Čitala sam i Vukove bajke i ove nove i onda gledala godine izdavanja, pisanja, gledala vremena. I sve bajke novijih datuma su sa perfektom (oba vida). Ona traži onako kako objasnih jer je tako lepše, daje se onaj starinski šmek, odgovara tom vremenu jer se radi o starijim vremenima. U tom smislu pitam da li ima pravila- ove tekstove ovako, ova vremena ovako… Ne znam više, zaista. Znam samo da sam ja bila ta koja je uvek prevodila i engleski, i francuski i latinski i to uvek ja i nisam se bunila, čak sam uživala i sada idemo- packa i to kakva. Pošto radih sve po osecaju nekom, što ti kažeš ne postoje pravila, već osećaji, to je umetnost a ne formula je ta i ta (a ja otkako sam na ovom fakultetu vidim samo formule) i sve sam gluplja i puna grešaka :S

A ako ja naiđem na passe simple u nekom drugom tekstu van bajki i pripovedaka? Ili pak hoću da nešto prevedem aoristom iako ga nema ili hoću da prevedem prezentom i aktualizujem nešto? Mogu li ja to raditi u bajkama, basnama, gde ja to mogu raditi? Sada onako prelazim tekst i imam osećaj da sam sve zeznula i oblike i sam smisao i sve. Sve mi je delovalo onako uštogljeno. Ma kao da sam zapadala spenadle kako mi se navrnulo a ne da pratim linije tela pa sam sasila apadrapa haljinu :/
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Бруни у 23. 06. 2011. у 13.19
Pazi, svako vreme u nekom jeziku ima neko svoje značenje. Nijedno vreme u jeziku A nema svoj istovetni pandan u jeziku B, to jest, ne postoji nijedno pravilo koje bi ti reklo Past Simple se prevodi uvek aoristom ili Present Perfect se uvek prevodi Perfektom. To izbaci iz glave, i to nemoj da tražiš ni od koga da ti kaže. Ali ima pravila u tom smislu da svako vreme u nekom jeziku izražava nešto, i to nešto je u drugom jeziku izraženo opet nekim vremenima ili izrazima. E, to treba znati i o tome voditi računa. Ja ne znam francuski, ali mogu ti dati primer za engleski. Npr. Present Perfect u srpskom po formi odgovara našem Perfektu, ali, nikako se ne koriste na isti način. Mi perfektom izražavamo uglavnom prošle radnje, a Englezi izražavaju pored prošlih i sadašnje, a pogotovu kad je trajni perfekt (Present Perfect Continuous).
I’ve been living here for 10 years.
Živim ovde 10 godina.
Ne možeš na engl. upotrebiti Present simple (što bi bilo po formi odgovarajuće vreme srpkog prezenta), jer te jednostavno ne bi razumeli.

Ja sam npr. kad sam došla u Espanju, imala problem sa "Došla sam da uradim to i to". Ja sam u početku uvek koristila Perfecto Simple (he venido), i uvek bi me ljudi pitali "KAD?", jer na šplanskom, u toj situaciji kad ti dođeš na neki šalter i kažeš "Došao sam da predam dokumenta" NIKAKO ne koristiš perfekt, nego prezent (vengo a entregar esos documentos). Bukvalno, bilo bi "dolazim (znači, sada) da predam ove dokumente.

Ne znam šta da ti kažem, ali u jedno sam sigurna: nema nikakvih čvrstih pravila, i sve zavisi od upotrebe određenh vremena. Dakle, treba da nalaziš pandane upotrebama vremena a ne njihovim formama.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 23. 06. 2011. у 14.26

Razumem i engleski i spanski :)
Pa, da u svakom jeziku toga ima. Samo sto je tesko ovde da se izvuku takve stvari, jer bukvalno dobijes neke osnove na faksu i podrazumeva se da ces ti kopati za nesto vise i podrazumeva se da to sve znas a on ti uporno govori osnovu.

Kada pricamo o bajkama, basnama.. Kako da se tu ponasam? Zar bas ide imperfekat-imperfekat, passe simple - aorist? Nista prezent, perfekat… Osim u kondicionalnim recenicama ako se jave, kao i slaganju vremena (tu imamo neke 2 ose.. aktuelno i ono proslo, kao i da je neko rekao nesto, pa prenosimo).  [bonk] Skroz sam pogubljena. Jedan od razloga zasto jezik je to sto je meni prevodjenje islo super. I sad dodjem i ja vise ne znam sta radim. Procitam tekst, pa idem recenica po recenicu i onda ono sto mi nekako ide da stoji tako, sad vise nije tako. :/
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 7. 08. 2011. у 17.34
osnovni nastavak /-ah/ se dodavao na tematski vokal /a/ iz osnove, pred kojim nema uslova za jotovanje prethodnog suglasnika (npr. pis+a+ah > pisaah > pisāh), ili jat, koje je nakon jotovanja prethodnog suglasnika prelazilo u /a/ (nos+ě+ah > nošěah > nošaah > nošāh), pa se kao nastavak tako u oba slučaja kristališe /-āh/, ali negde sa jotovanjem završnog suglasnika osnove a negde bez.

Поред та два начина (1. основе на , 2. додавање ѣ код основа на сугласник и на -нути), додавало се -ја- код глагола на -ити, с јотовањем (и одатле Стевановићево објашњење о десилабизацији) и код глагола с кореном на самогласник (крити, чути).

Обично се не говори да је јат јотовао неку основу, тј. узима се да је за ту промену потребно ј. Шта фали Стевановићевом тумачењу да је брињах (< бринѣахъ) настало аналогијом према и/и глаголима?

Međutim, onda je nejasno zašto je i u tom obrascu /a/ iz imperfekatskog nastavka dugo (kod glagola čija se infinitivna osnova završava na /a/ dužina se objašnjava sažimanjem vokala iz osnove i nastavka),

То питање није спорно. Бар 90% наставачких дужина аналошког је типа, па ова ту нимало не чуди.

kako su pre širenja obrasca glagoli treće vrste gradili oblike imperfekta i zašto se obrazac nije proširio i na one glagole pete vrste čija se osnova takođe završava na /e/.

Можда зато што та три глагола у свим осталим облицима имају управо основинско -е-, а ови на -нути немају (бринем, брини, бринуо; где доминира -у-: бринуо, бринући, забринут, забринувши се). Друго, смети би имало прекратку и деформисану основу (*смљах), донекле и умети (*умљах), па би *разумљах одударало (мада ми не делује евероватно да има тог облика у неком дијалекту).
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 8. 08. 2011. у 00.11

Na kojoj strani to pise? U kom odeljku? Tamo gde je jotovanje ili imperfekat? Imam izdanje koje je iz 2004.

Evo slike iz dela o glagolima i imperfektu http://s215.photobucket.com/albums/cc93/Anneks/Gramatika%20i%20ostalo/?start=all
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 8. 08. 2011. у 00.34
Ја говорим о историјској граматици, о стању у прасловенском и старословенском. О томе нема код Станојчића.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 8. 08. 2011. у 00.40
 [bonk] Kako uvek prekrstim ljude.. Mogu li dobiti naziv Stevanoviceve, da ja to pronadjem, lepo naucim i da se ne nerviram vise?  :D
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 8. 08. 2011. у 00.48
Михаило Стевановић, Савремени српскохрватски језик I, Београд, разна издања.
http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=703.0

(Али то ти је савремена граматика — што је сасвим довољно, ту немаш о историји језика.)
Наслов: RE: Svetozar Nikolić: Staroslovenski jezik I
Поруку послао: .:Aleph:. у 8. 08. 2011. у 18.26
Михаило Стевановић, Савремени српскохрватски језик I, Београд, разна издања.
http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=703.0

(Али то ти је савремена граматика — што је сасвим довољно, ту немаш о историји језика.)

Хм. Нажалост, ја овој теми не могу приступити.  :-/
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Бруни у 8. 08. 2011. у 23.38
Dobro nam došao, Aleph…  [fsmile] Kad budeš imao malko više postova, moći ćeš da pristupiš i ti tom forumu…
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: .:Aleph:. у 11. 08. 2011. у 15.43
Хвала на добродошлици!

[fsmile] Kad budeš imao malko više postova, moći ćeš da pristupiš i ti tom forumu…

Ах, да, нисам се сетио да вероватно постоји неко ограничење и услов.  [da]
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 12. 08. 2011. у 16.15
Обично се не говори да је јат јотовао неку основу, тј. узима се да је за ту промену потребно ј. Шта фали Стевановићевом тумачењу да је брињах (< бринѣахъ) настало аналогијом према и/и глаголима?

Naravno, ali sama distinkcija palatalizacije i jotovanja može biti dosta klimava. Ovde bi se moglo govoriti o osobenoj vrsti palatalizacije, na primer.

Stevanovićevom objašnjenju fali to što je, kako sam kažeš, u i do 90% slučajeva to neka analogija, a analogija najčešće u prevodu znači - "ne umem ovo bolje da objasnim".
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 12. 08. 2011. у 16.19
Па зар се може боље објаснити? У систему немаш примере за десилабизацију јата.

Не мислим да би могла бити палатализација. Дистинкција јесте понегде климава, и то само код умекшавања велара. Зар се н некад палатализовало? Имамо ли иједан пример?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Vukvuk у 12. 08. 2011. у 18.14
Па зар се може боље објаснити?

Pa ja verujem da može. Ja sam u suštini preneo Kapovićevo objašnjenje - koje je, sem što je nepotpuno i haotično, takođe puno nekih analogija, ali barem manje nego Stevanovićevo.

A ako ne mogu bolje, po meni, onda bolje da kažu "ne znam".

Da li ima negde digitalizovanih staroslovenskih i srpskoslovenskih materijala? Ili drugih crkvenosloslovenskih redakcija? Koliko je uopšte sačuvano takvih materijala po manastirima i bibliotekama do danas?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 12. 08. 2011. у 19.53
Мислим да није боље. Ова претпоставка није невероватна.

Верујем да је добро сачувано. Ја сам скидао штошта с интернета. Засигурно знам да има Мирослављевог јеванђеља, Душановог законика, Новаковићевих Записа и написа, разних требника…
А можда је то већ истраживао неко од новијих историчара. Треба погледати код Ј. Грковић Мејџор.

Има ли на нету неки Каповићев чланак где то каже?
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: VPF у 8. 10. 2011. у 02.00
Kasnim, ali ovo valja reći:

Listajući temu nailazim par puta na implikaciju da se aorist, valjda simetrično s imperfektom, gradi samo od svršenih glagola. To ne stoji. Aorist se gradi od glagola oba vida.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: J o e у 8. 10. 2011. у 11.23
Тако је, али неупоредиво чешће од свршених.
Наслов: Одг.: Imperfekat
Поруку послао: Orlin у 27. 12. 2011. у 15.38
To sam i ja rekla, ali asistentkinja obara ili smanjuje ocenu ako se ne prevede ovako passe simple sa aoristom, a imperfekat sa imperfektom. I nikako ne sme aorist i perfekat (sa imperfektivnim vidom).

Ma ima da me obori. Posto sam zeznula neke promene. I zaista zvuci odvratno. Mislim, ne odvratno nego rogobatno, bukvalno, vestacko, nikako pitko, lagano, leprsavo. Cir ce mi puci. Ne znam ni koji magarac sam pristala da pisem imperfektom i aoristom, mada aorist mi ide ok..  [bonk] Za neke stvari mi uopste ne ide imperfekat.
Kako mi je odgovoreno ovde: http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=1875.0, p. simple je tako daleko od srp. aorista i zato je takav zahtev da se prevodi p. simple aoristom nonsens.
Наслов: Одг: Imperfekat
Поруку послао: NouvelleVague у 16. 02. 2012. у 16.32
Prevodim nasim perfektom. E, sad. Ono sto je pod znacima navoda, sto govori neki kraj ili sluga, a u PS je, da li to da ide u aorist ili to da ide u perfekat? Ili ono sto nije pod znacima navoda, vec sto pripovedac govori, da li to onda ide u aorist ili perfekat?

Zaboli me glava.