Српски језички атеље

Српски језички атеље => Језик и информатика => Превод информатичких појмова => Тему започео: Stoundar у 24. 10. 2010. у 18.53

Наслов: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 18.53
U prevođenju stvarno treba zaboraviti na izvorni naziv i pronaći prevod koji najbolje opisuje stvar. Zato se naježim kad čujem bukvalne prevode ćaskanje ili zakrpa (softverska, ali ja odmah pomislim na iglu i konac), umjesto, recimo, pričanje na internetu ili ispravka. To sam čuo da se koristi u praksi kad god se ne govori o četu ili o peču.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: alcesta у 24. 10. 2010. у 19.00
Pa lakše je reći ćaskanje nego pričanje na internetu, valjda se koristi zato što je kraće. Meni to ne smeta, bude jasno iz konteksta. :)
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 19.04
Ali ja nisam čuo da se ćaskanje koristi u razgovornoj praksi, u tome je stvar. Šta se koristilo, recimo, 1998. kada je čet bio popularan? Još je lakše i preciznije reći čet ako pričanje na internetu nije dovoljno jasno iz konteksta.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 24. 10. 2010. у 19.05
И не може само исправка, јер има различитих врста исправака, а закрпа се тачно зна шта је. Вероватно су такве асоцијације (на иглу и конац) имали и говорници енглеског кад су по први пут чули о закрпи у рачунарству.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 19.16
И не може само исправка, јер има различитих врста исправака, а закрпа се тачно зна шта је. Вероватно су такве асоцијације (на иглу и конац) имали и говорници енглеског кад су по први пут чули о закрпи у рачунарству.

Naravno da ne može uvijek samo ispravka, ali za takve slučajeve postoji gotova riječ peč, kao što rekoh gore. Zakrpa zahtijeva prelazni period u kome će ljudi morati da razmišljaju o igli, koncu i krpici, dok se (možda) ne naviknu, ali zašto? Imamo gotovu riječ peč sa ograničenim značenjem, jednom je naučiš i to je sve. Neće se širiti izvan stručne terminologije, gdje ćemo i dalje morati govoriti o ispravkama. Osim toga, patch nema tako usko značenje kao što je zakrpa, postoje izrazi tipa to patch things up with someone, tako da u engleskom ne moramo odmah pomisliti na krpicu.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 19.22
Meni je zakrpa baš ok, nikad nisam ni čuo da se kaže peč.

A i ćaskanje je sasvim ok prevod, iako mislim da se ovako govori čet.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: dan555 у 24. 10. 2010. у 19.23
Цитат
Imamo gotovu riječ peč sa ograničenim značenjem, jednom je naučiš i to je sve.
Сам си све рекао - немамо готову реч, јер не постоји у српском, о чему говори други подебљани део реченице.

По мени, закрпа је сасвим одговарајући појам. Закрпа прекрива рупе у тканини а овде грешке у програму.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 19.26
Закрпа прекрива рупе у тканини

A krpe se i rupe na putu. :)
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 19.30
Peč se svakodnevno govori oko mene (ja sam upravo u toj struci, nije mi samo hobi), i niko ne kaže zakrpa. Vrlo je vjerovatno da je ta riječ nastala bukvalnim prevođenjem po svaku cijenu. Normalno je reći ispravka, ispraviti, popraviti, ali zakrpa bi bilo smiješno, zato što je sasvim suvišno s obzirom da svi znaju šta je peč. Nekome izvan struke govorio bih o ispravci, a isto bih rekao i kada je suvišno precizirati da se radi o peču.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 19.34
A krpe se i rupe na putu. :)

Valjda se ne krpe u zvaničnoj dokumentaciji o popravkama na autoputu? Ovdje ne govorimo o softverskom slengu, nego o softverskoj terminologiji.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 24. 10. 2010. у 19.37
Управо тако. Морамо учити шта значи печ исто као што морамо научити и додатно значење једне речи (закрпа) у другом контексту, при чему је она још и боља јер буди асоцијације да се попуњавају рупе у програму пре него на иглу и конац.

П. С. То је управо терминологија. У литератури се тако помиње, печ нико не говори, то је можда жаргон, мада је и ту та реч релативно незаступљена.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 19.50
Ali meni peč već budi potrebne asocijacije jer sam naučio šta znači u softverskoj terminologiji. I ne budi nikakve druge asocijacije. Zašto ostale struke, kao uostalom i lingvistika, mogu imati preciznu međunarodnu terminologiju, a softverska ne bi mogla imati englesku, nego se mora prevoditi po svaku cijenu? Ja ne čitam prevedenu kompjutersku literaturu jer govorim engleski, tako da se nisam navikao na zakrpu i prvi mi je utisak veoma loš.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 20.02
Valjda se ne krpe u zvaničnoj dokumentaciji o popravkama na autoputu? Ovdje ne govorimo o softverskom slengu, nego o softverskoj terminologiji.

Meni će pre peč biti žargon nego zakrpa i mislim da ćeš teško  bilo koga ubediti da je zakrpa lošije rešenje od peča.

Lingvistika usvaja preciznu međunarodnu terminologiju zato što su sami pojmovi potpuno novi i apstraktni, i ta je terminologija i u jezicima odakle dolazi skovana i specifična upravo za radove u lingvistici. To nije slučaj sa programiranjem i definitivno nije slučaj s pečom.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 24. 10. 2010. у 20.07
Ali meni peč već budi potrebne asocijacije jer sam naučio šta znači u softverskoj terminologiji. I ne budi nikakve druge asocijacije. Zašto ostale struke, kao uostalom i lingvistika, mogu imati preciznu međunarodnu terminologiju, a softverska ne bi mogla imati englesku, nego se mora prevoditi po svaku cijenu? Ja ne čitam prevedenu kompjutersku literaturu jer govorim engleski, tako da se nisam navikao na zakrpu i prvi mi je utisak veoma loš.

Па пошто ти говориш енглески, и ја говорим енлески, и неко трећи говори енглески, то значи да не требамо имати домаћу терминологију, већ преузети све могуће речи из енглеског, па том назовитерминологијом да приближимо информатику другима који можда не познају енглески довољно да би читали страну литературу? Баш леп критеријум: МЕНИ је утисак био лош, па мора да је СВИМА био лош, јер сам ЈА еталон по коме се сравњују ови или они називи… Учествујем на неколико рачунарских форума и тамо је међу свим оним људима углавном заступљена реч закрпа.

Друго, увек водим неке полемике са људима који не желе да користе софтвер на српском са аргументом да сам се „ЈА правио паметан да нешто преведем, а ОН је то читао на енглеском другачије“ и „већ имамо готову реч“ (коју је он исто тако морао да научи шта значи), а „тај превод је лош јер буди асоцијације на ово и оно“… Мислим… [roll]
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: J o e у 24. 10. 2010. у 20.17
Ја се у ставу слажем са Стоундаром, али не и у примеру. Закрпа је, заиста, сасвим одомаћено (што не значи да се печ не користи). Ако бирамо између прозирне и прихватљиве преведенице и лоше, несистемски транскрибоване туђице, ја сам за ово прво.

Lingvistika usvaja preciznu međunarodnu terminologiju zato što su sami pojmovi potpuno novi i apstraktni, i ta je terminologija i u jezicima odakle dolazi skovana i specifična upravo za radove u lingvistici. To nije slučaj sa programiranjem i definitivno nije slučaj s pečom.

А зашто? По чему се рачунарска терминологија разликује од лингвистичке, осим ће један део термина употребљавати сви корисници рачунара, а не само информатичари? (А то може важити и за лингвистику: деца у школи стичу основна знања о граматици.)
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: alcesta у 24. 10. 2010. у 20.21
Da se ubacim između zakrpa :) ćaskanje nije često u razgovornoj praksi samo zato što praktično svi koriste "čet". Ako bi se birala varijanta sa našom rečju, svakako bi bilo bolje da to bude jedna reč a ne više njih. :)
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 20.38
По чему се рачунарска терминологија разликује од лингвистичке, осим ће један део термина употребљавати сви корисници рачунара, а не само информатичари?

Pa napisao sam. Lingvistička terminologija imenuje pojmove koji su potpuno novi i apstraktni i ta terminologija nema ni u jednom jeziku neko prozaično alternativno značenje. Tu mislim s jedne strane na fonemu, alofon, morfemu, morf, alomorf, itd., za koje nema alternative, a s druge strane na fon, opstruent, sonant, itd., za koje mislim da su bolje sistemski uklopljeni.

Softverska terminologija pak koristi reči koje u engleskom imaju vrlo obična značenja. Patch je upravo zakrpa, computer je upravo računar, firewall je upravo vatreni zid. Te reči su prozirne u engleskom i trebale bi biti i u srpskom. Posebno što softverska terminologija treba da bude pristupačna svima, dok se lingvistička terminologija u velikoj meri tiče samo onih koji su u struci.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: J o e у 24. 10. 2010. у 20.51
ОК. С тим се углавном слажем (мада у другој половини XX в. све више долазе и енглески термини, додуше, преведени). Али ниси тако прецизно написао први пут.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 21.04
Pa napisao sam. Lingvistička terminologija imenuje pojmove koji su potpuno novi i apstraktni i ta terminologija nema ni u jednom jeziku neko prozaično alternativno značenje. Tu mislim s jedne strane na fonemu, alofon, morfemu, morf, alomorf, itd., za koje nema alternative, a s druge strane na fon, opstruent, sonant, itd., za koje mislim da su bolje sistemski uklopljeni.

Softverska terminologija pak koristi reči koje u engleskom imaju vrlo obična značenja. Patch je upravo zakrpa, computer je upravo računar, firewall je upravo vatreni zid. Te reči su prozirne u engleskom i trebale bi biti i u srpskom. Posebno što softverska terminologija treba da bude pristupačna svima, dok se lingvistička terminologija u velikoj meri tiče samo onih koji su u struci.

Bez obzira na to šta se imenuje, i u lingvistici možeš usvojiti gotovu riječ uz pomoć transkribovanja s engleskog ili prilagođavanja latinskim i grčkim obrascima, mada naravno uvijek dolazi u obzir prevođenje ako je dobar prevod mogućan. Tako kao što predlažeš nikada ne bih pisao tekst koji treba da bude pristupačan široj javnosti, jer bukvalni prevodi uopšte ne pomažu čitaocima. Ni kompjuter više nije samo računar, mada se ova riječ sasvim odomaćila. U jednom opštem tekstu, peč će biti ispravka, fajervol će postati, recimo, mrežna zaštita. Koristio bih transkribovanu englesku terminologiju (sa eventualnim definicijama) ako baš moram, ali bih najčešće upotrijebio neke slobodne, opisne izraze koji možda neće biti toliko precizni ako nije potrebno da se preciznije izražavam. Recimo, Microsoft može postaviti hotfiks sa brojem 843289 ako ćemo stručno, ali u nekom opštijem tekstu napisao bih da je Microsoft ispravio takvu i takvu grešku u tom i tom programu.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 21.19
Mislim da si samo pod uticajem jednog programerskog mita koji u računarstvu po difoltu daje prednost engleskim pojmovima iz čiste inercije i elitizma.

Цитат
Definition of COMPUTER : one that computes; specifically: a programmable usually electronic device that can store, retrieve, and process data (http://www.merriam-webster.com/dictionary/computer)

Po tom mitu, na primer, ispada da mi imamo precizniju softversku terminologiju nego Englezi.  [roll]
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: J o e у 24. 10. 2010. у 21.28
Дефиниција који си подвукао не одговара значењу о ком говоримо (не ради се о овом рачунарском термину). Томе одговара друга дефиниција. Тачка и зарез у лексикографији означавају два различита значења, која су довољно блиска да се не морају обележавати са 1, 2…
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 21.31
Ne dajem joj prednost ako nema potrebe za tim, samo ako vidim iglu, konac i krpicu ondje gdje ne bi trebalo i kada ne znam precizniji prevod (ali pravi, ne bukvalni). Pogledaj ovo iza specifically, ja tu ne vidim nikakvu matematiku.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 24. 10. 2010. у 21.36
Pa da, ali poenta je bila da reč computer u engleskom nema usko, specijalizovano značenje, kao što ni reč računar u srpskom nema samo jedno, suženo značenje. Ali zato computer njima valja, a nama računar ne valja. [roll]
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 21.42
Da, nema ni u jednom ni u drugom jeziku, dakle prevod nije pomogao razumijevanju. Dobili smo izraz koji nije strani i to je sve.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 24. 10. 2010. у 21.46
Не знам која још то значења има реч рачунар… Ја мислио да је она разумљива ван сваког контекста.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 22.04
Sada jeste, jer je odavno ustaljena. Ali kako doprinose razumijevanju vatrobran ili vatreni zid? Treba prevoditi na osnovu definicije, ne na osnovu metafore.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 24. 10. 2010. у 22.11
То су новији преводи. Откад ја читам нашу рачунарску литературу, а то је одавно, то се зове заштитним зидом — преведено је на основу дефиниције, јер штити рачунар (прва линија одбране је), а скоро све илустрације, у домаћој преведеној и изворној страној литератури, урађене су тако да је приказан зид од опеке у који ударају разне штеточине које покушавају да се увуку на рачунар.
Наслов: RE: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 24. 10. 2010. у 23.53
U KŠ ima peč, ali se zakrpa pominje samo u objašnjenju engleske riječi od koje potiče anglicizam. Definicija: dopuna programa koja se besplatno deli vlasnicima softvera kako bi se uočene greške i nedostaci u programu privremeno prevazišli, dok se ne pojavi nova, ispravljena verzija.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 25. 10. 2010. у 01.05
Па лепо је то што има. Има и у Вујаклији милион речи, па то не значи да су широко распрострањене. Чак се и у Свету компјутера, који иначе врви од англицизама (не улазим сад у то јесу ли оправдано ту или не), увек говори закрпа или исправка. По мени је печ на маргини, готово некњижевна реч, пошто се ја не сећам ни кад сам последњи пут изустио комјутер, увек кажем рачунар. Мислим, не видим потребу усвајања стране речи кад имамо сасвим добру домаћу која испуњава све функције које се од ње траже — недвосмислена је, кратка, језгровита, скоро независна од контекста. Трпати ту неку туђицу чист је елитизам и силовање језика, нарочито што се многе не могу уклопити у падежни систем и творбене обрасце.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Belopoljanski у 25. 10. 2010. у 02.51
Заиста нисам чуо да се често користи „закрпа“ и, искрено, реч ми је сасвим ружна. Као и 90% пошто-пото преведених рачунарских израза. Баш због тога што ми је српски матерњи, а донекле добро се служим енглеским, видим да наша решења нису ни принети енглеским и не слажем се са оним опаскама како је можда и на енглеском -patch звучало чудно у почетку. Patch је у контексту енглеског језика савршена реч за оно што описује и није ограничена само на значење закрпе и управо је широк спектар значења које узима чини одличном. Закрпа је на подераним гаћама, оправка нечег старог и дотрајалог да потраје још мало и асоцира на немаштину и сиромаштво. Боље да су назвали фластер. Или флекица.

И одмах да буде јасно. Не критикујем напоре и добру вољу преводилаца, само кажем да су, по мом мишљењу, резултати те добре воље и уложеног труда и енергије углавном – ружни. Ретки су примери који просто заблистају, попут сучеља за интерфејс или рачунар за компјутер.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 25. 10. 2010. у 03.46
Боље да су назвали фластер. Или флекица.

Ти то озбиљно?! Мислиш да се у енглеском улаже имало напора да се смисли нека реч, тј. појам, израз за нешто? Половина тих кобајаги термина уствари су „одваљотине“, жаргонизми или за неку анегдоту везана значења. И онда је енглески „узвишен“ и „мудар“ и „има речи за све“, ма немој ми рећи. Људи се труде да преведу те толике будалаштине са разумевањем, па то не иде увек. Замисли, увукла се буба у неку скаламерију пре четр’ес’, пе’дес’ година и ова се покварила, па људи почели да се заје*авају и види — сад програм има „багове“. Јао, што је мудро, промишљено и узвишено, у п… м… ! Али, по вашем тумачењу, остали говорници енглеског су одмах при помену бага имали асоцијацију на кукца који улеће у неко сокоћало и квари га, па им је било и више него јасно шта значи да „програм има багове“, јер „тако је било записано у звездама“. Некима била лелујава и млитава тамо нека дискета, па је назвали „флопи“ (= ’млитав’), а да је то неко код нас превео као „савитљива дискета“ или „млитава дискета“ било би — „ааа, па то не значи то“ и „јао, па не може дискета да буде млитава, не стоји у речнику, може само човек да буде млитав“…

Да сте мало дубље продрли у сама значења енглеских израза, увидели бисте да преведенице нипошто нису настале пошто-пото нити непромишљено, као и да онај ко се тиме бави нема нимало проблема да прочита нити текст на српском или на енглеском, ниједног тренутка се ни на једном језику не премишљајући око било ког израза. Али не — „Ја ћем да седим са стране па ћем да критикујем, јер је ова будала тој превела овакој и онакој, а ја сам мислео да је тој боље овакој, пошто сам читаја да се у енглески тој казује на други начин. Никој неје мене питаја за мислење, али ЈА ЗНАМ да се то ТАКОЈ казује у енглески, а овија измишљају неке речи — па кад ги измишљају, сами нека ги користе“…
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Miloš Stanić у 25. 10. 2010. у 09.20
Ја сам за транскрибоване туђице зато што оне уклањају сваку двосмисленост у комуникацији међу стручњацима.
Природно је да лингвисти имају међународну терминологију која је добро осмишљена, јер је лингвистима посао да осмишљавају изразе. Отуда је такође природно да информатичари немају добро осмишљене изразе, јер њима то није посао. Они имају сувише другог посла да би се бавили осмишљавањем речи. Као што је Шоми приметио, буба и млитави диск су помало духовити, што је само слика тога да је тај посао врло стресан и да је људима често потребно мало одушка. Па макар у терминологији.
Замислите, на пример, да су се за bit и byte одомаћили буквални преводи. То би било страшно.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бруни у 25. 10. 2010. у 12.02
Hm, zaista ne vidim zašto se ne bi koristila strana reč koja se nalazi u K-Š. A i ne vidim problem sa padežima:peč, peča, peču, peča, …, s pečom, o peču. :D Štaviše, očigledno je da se koriste obe reči, pa zašto da ne?
Цитат
Ретки су примери који просто заблистају, попут сучеља за интерфејс или рачунар за компјутер.
E, meni je sučelje  [povrac]. Sto puta mi je bolje interfejs. Štaviše, nema nikakvih problema sa dekliniranjem.
Цитат
Али, по вашем тумачењу, остали говорници енглеског су одмах при помену бага имали асоцијацију на кукца који улеће у неко сокоћало и квари га,
Hm, vrlo je verovatno da su baš to zamislili kad su čuli po prvi put reč "bag" upotrebljenu u informatičkom smislu, a pa su to povezali sa nekom greškom u sistemu.

Informatika je vrlo apstraktna nauka. Da bi neko ko nije informatičar iole mogao razumeti princip rada kompjutera i programa, oni moraju da se prenesu na svakodnevni život. Meni je još i dan danas ostalo urezano u sećanju kako mi je moj prof. informatike objasnio sistem fajlova (iliti datoteka, mada ni dan danas nisam sigurna dali je datoteka fajl ili dokument): zamisli jedan veliki orman sa puno fijoka… I sve mi odma’ bilo kristalno jasno.

Naravno, današnja deca nemaju ovaj problem jer odrastaju s kompjuterima. Ali, ja sam učila da radim na kompjuteru tek sa 26-27 godina. Iako jesam imala predmet ’informatika’ u školi, učili smo nesuvisle tekstove napamet o nečemu što nikad u životu nismo videli, tako da se mogu smatrati potpuno informatički nepismenom do tog doba. A kad neko odrastao treba da nauči da se koristi kompjuterom, mora mu se to na neki način približiti…
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: d@do у 25. 10. 2010. у 12.10
E, meni je sučelje  [povrac]. Sto puta mi je bolje interfejs. Štaviše, nema nikakvih problema sa dekliniranjem.
Potpisujem
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Belopoljanski у 25. 10. 2010. у 12.21
Шоми, критикујем јер је ружно. Да, мени ружно, што је и нормално, јер нећу критиковати ако је неком другом ружно, а мени лепо, а усудим се да дигнем глас по том питању јер видим да нисам једини, иначе бих ћутао. Океј, није лако преводити, али није лако ни стварати музику, али не морам да будем врхунски стваралац да бих разликовао добру песму од лоше.

Енглеске речи су настале тако како су настале. Проблем са српским је у томе што углавном оне нису настале на такав начин, него преводом тих енглеских, а које немају само голо значење него и призвук и низ асоцијација које собом носе. Као да се, на пример, овде озваничио израз заглупити уместо забаговати када систем стане или програм упадне у мртву петљу, па да неко по сваку цену покушава да створи енглески израз по преводу српских речи глуп и глупост. Закрпа за patch је још ђене-ђене, може да прође, али немојмо филозофирати како је реч добра. То су усиљени преводи и речи које се на силу терају да заживе. Или је то бар моје мишљење.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Miloš Stanić у 25. 10. 2010. у 13.37
Закрпа за patch је још ђене-ђене, може да прође, али немојмо филозофирати како је реч добра. То су усиљени преводи и речи које се на силу терају да заживе. Или је то бар моје мишљење.

Ovo je suština. Nema dobrih i loših reči. To što se nekome neka reč sviđa ili ne, jedino je stvar subjektivnog poimanja. Kao i u ekonomiji, ništa što je nametnuto na silu ne može da zaživi. Tako će se i reči ili održati ili propasti na "slobodnom tržištu govora". I tako i treba da bude.
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Bəʊləʊ у 25. 10. 2010. у 13.58
Tako će se i reči ili održati ili propasti na "slobodnom tržištu govora". I tako i treba da bude.

Upravo. Pa ko voli nek prevodi, ko ne nek transkribuje, na kraju će se ova ili ona rešenja ustaliti i to će biti to. So much ado about nothing.  :P
Наслов: Одг: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 25. 10. 2010. у 19.38
Ти то озбиљно?! Мислиш да се у енглеском улаже имало напора да се смисли нека реч, тј. појам, израз за нешто? Половина тих кобајаги термина уствари су „одваљотине“, жаргонизми или за неку анегдоту везана значења. И онда је енглески „узвишен“ и „мудар“ и „има речи за све“, ма немој ми рећи.

A ko je u ovoj raspravi rekao da je engleski uzvišen i mudar? Ovdje se ne radi ni o kakvoj uzvišenosti, već o tome da engleski ima gotove riječi koje nam dolaze u transkribovanom obliku i bez bilo kakvih asocijacija na potonule brodove, iglu i konac, zidove koji nas štite od požara i šta ja znam. Neko je odvalio naziv na engleskom, prihvaćen je u praksi, a ja se neću truditi ni da ga odvalim, nego ću ga preuzeti u transkribovanom obliku. Naravno, pošto sam stoga razmažen riječima koje imaju vrlo ograničenu definiciju, možda ću se potruditi da pronađem i poneki prevod za opštije tekstove, takođe s ograničenom definicijom, ali ne vidim nikakvu svrhu u tome da bukvalno prevodim i proširujem značenje svakodnevnih riječi bez obzira na smetnje koje dolaze s tim.

Људи се труде да преведу те толике будалаштине са разумевањем, па то не иде увек. Замисли, увукла се буба у неку скаламерију пре четр’ес’, пе’дес’ година и ова се покварила, па људи почели да се заје*авају и види — сад програм има „багове“. Јао, што је мудро, промишљено и узвишено, у п… м… ! Али, по вашем тумачењу, остали говорници енглеског су одмах при помену бага имали асоцијацију на кукца који улеће у неко сокоћало и квари га, па им је било и више него јасно шта значи да „програм има багове“, јер „тако је било записано у звездама“. Некима била лелујава и млитава тамо нека дискета, па је назвали „флопи“ (= ’млитав’), а да је то неко код нас превео као „савитљива дискета“ или „млитава дискета“ било би — „ааа, па то не значи то“ и „јао, па не може дискета да буде млитава, не стоји у речнику, може само човек да буде млитав“…

Nisam rekao da u engleskom ne može biti smetnji, ali tu se riječi brzo prošire i odomaće, tako da je bug sada toliko prirodna riječ da više ne razmišljamo o bubama. Upravo zato ne smijemo o njima da razmišljamo ni u prevodu, znači koristimo izraze bag, greška ili slične sinonime. Razlika je u tome što se u engleskom moraju sastavljati riječi jer na tom jeziku nastaje tehnologija, a onda ih svi ostali mogu preuzimati i prilagođavati. A ne brini, i u engleskom je šljivovica postala slivovitz: nema alergije na strane riječi ako zatrebaju.

Да сте мало дубље продрли у сама значења енглеских израза, увидели бисте да преведенице нипошто нису настале пошто-пото нити непромишљено, као и да онај ко се тиме бави нема нимало проблема да прочита нити текст на српском или на енглеском, ниједног тренутка се ни на једном језику не премишљајући око било ког израза. Али не — „Ја ћем да седим са стране па ћем да критикујем, јер је ова будала тој превела овакој и онакој, а ја сам мислео да је тој боље овакој, пошто сам читаја да се у енглески тој казује на други начин. Никој неје мене питаја за мислење, али ЈА ЗНАМ да се то ТАКОЈ казује у енглески, а овија измишљају неке речи — па кад ги измишљају, сами нека ги користе“…

Ali nije dovoljna razumljivost, treba nam i brisanje asocijacija na nevezane stvari, inače je prevod ružan. Zašto bih morao da se zadovoljim kakvim-takvim prevodima ako imam asortiman posuđenica iz engleskog? Nikuda mi se ne žuri: koristiću ih dok mi neko ne smisli dobar prevod koji poboljšava razumijevanje suštine nekog koncepta, a već sam naveo nekoliko primjera koji pokazuju da se može prevoditi kako treba s malo više truda. Neće uvijek biti moguće pronaći tačan prevod, ali za takve slučajeve imamo postojeće anglicizme, koji se svakako koriste u stručnoj praksi.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Rancher у 14. 01. 2013. у 21.23
Да напоменем да печ у свету видео-игара често додаје нове функције и мења старе, нема улогу да исправља грешке.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 14. 01. 2013. у 22.16
Што је, у пуном значењу, закрпа
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 14. 01. 2013. у 22.33
Na šta prvo pomisliš kad čuješ tu riječ?
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Duja у 14. 01. 2013. у 22.37
Ja sam iz računardžijskih krugova, i mi naravno koristimo peč, ali mi zakrpa uopšte ne smeta. Taj se termin vrti po domaćoj računarskoj štampi, pogađa suštinu, ne deluje mi usiljeno.

Postoji i srodan termin hotfix, koji predstavlja samo lepše upakovan patch, tj. hotfix se regularno instalira i eventualno deinstalira (dok se patch tipično primenjuje metodom Ctrl+C, Ctrl+V). Međutim, rekao bih da je u pitanju Majkrosoftov eufemizam za zakrpu.  To bih ipak preveo sa hotfiks  (a ne vruć lepak :P), ako bi mi baš trebala distinkcija.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бруни у 14. 01. 2013. у 22.39
Moram reći nešto. Ponekad mi najbukvalniji prevodi izgledaju najbolje, jer u okviru informatike, slikovito odražavaju funkciju onog što imenuju. Npr. ta zakrpa. Naravno da ako pričamo o odeći da mi informatika neće pasti na pamet, ali ako pričamo o kompjuterima, informatici, kad čujem zakrpa, slikovito zamislim šta to radi u nekom programu, a to je upravo ovo što je rekao Rančer. U tom smislu mi se dopada i moja "Kuća".  :hehe:

PS:Dujo, ne mora značiti samo "vrući". Može i "ljuti lepak". :P
 
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 14. 01. 2013. у 22.43
Na šta prvo pomisliš kad čuješ tu riječ?

На рачунаре, не бакћем се много иглом и концем. Под много мислим: ’ич, уопште, нимало’. Реч зависи и од контекста, па сам већ наводио пример прилога: у контексту граматике сигурно не помислиш на зелену салату.

Postoji i srodan termin hotfix, koji predstavlja samo lepše upakovan patch, tj. hotfix se regularno instalira i eventualno deinstalira (dok se patch tipično primenjuje metodom Ctrl+C, Ctrl+V). Međutim, rekao bih da je u pitanju Majkrosoftov eufemizam za zakrpu.  To bih ipak preveo sa hotfiks  (a ne vruć lepak :P), ako bi mi baš trebala distinkcija.

У преводу сучеља на српски користи се израз исправка.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 14. 01. 2013. у 22.49
Dujo, znaš i sam da peč/hotfiks može biti potpuno čist (ali i ne mora), te da korisnik uglavnom ne vidi nikakve konce. Kad čujem zakrpa, pomislim na četvrtastu krpicu zašivenu na vidljivom i nezgodnom mjestu, dakle najgori slučaj. Prosto mi smeta takva asocijacija.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бруни у 14. 01. 2013. у 22.59
Ali, ima zakrpa i koje su maestralno odrađene, Stoundar :D Ja ti to garantujem, jer sam (nekad) bila vrlo vešta s iglom i koncem.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Rancher у 14. 01. 2013. у 23.10
У преводу сучеља на српски користи се израз исправка.
Илити код Мајкрософта, хитна исправка.

Иначе сам огуглао на закрпу, иако ми на почетку, као Стоундару, није баш легла. Исто и са отпремити. То ми сад и супер јер се лепо граде облици за програм и особу.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Rancher у 22. 01. 2013. у 14.18
Само за мог друга Стоундара, пошто знам да воли наводе из литературе. :)

Илингворт, В. (1990). Оксфордски речник рачунарства. Београд: Нолит.
Цитат
zakrpa   Neformalno  Promena u programu, obično radi korekcije neke greške; pri tome se prednost daje brzini promene, a ne sigurnosti, a svrha je samo privremena popravka. Čak i kad je program napisan na nekom visokorazinskom jeziku, krpljenje se može obaviti na mašinskom jeziku, na kompiliranoj verziji programa. Često se tokom testiranja čitav niz manjih grešaka popravlja krpljenjem, da bi se testiranje odvijalo bez potrebe za ponovnim kompiliranjem. Sve odgovarajuće promene se naknadno unose u izvorni programski test pre ponovne kompilacije.

Тасић, В., Бауер, И. (2001). Речник компјутерских термина. Београд: Микро књига.
Цитат
chat  ćaskanje, interaktivni razgovor, ćaskati, ćeretati, interaktivno razgovarati; „razgovor“ koji se vodi između dve osobe ma različitim mestima i to kucanjem teksta na tastaturi kompjutera; voditi razgovor u realnom vremenu sa drugim korisnicima u mreži iz svih krajeva sveta.
chat room  prostor za ćaskanje; mesto u programu za ćaskanje preko Interneta gde može da se vodi konverzacija sa drugim korisnicima koji su učesnici u razgovoru.
chat rooms  prostori za ćaskanje, sobe za ćaskanje.
patch  umetak, zakrpa, umetnuti; privremena električna veza; skup instrukcija koje služe za menjanje ili dopunjavanje postojećeg modula; izvršiti improvizovanu izmenu; izmeniti program na mašinskom jeziku bez ponovnog kompiliranja izvornog programa.

Десимировић, Н., Егић, В. (2004). Илустровани компјутерски речник за почетнике. Београд: ПЦ књига.
Цитат
chat - razgovor, ćaskanje, slanje tekstualnih poruka preko kompjutera, poruke se pojavljuju na ekranima ostalih učesnika u razgovoru i oni na isti način odgovaraju na njih.
chat group - grupa za ćaskanje, mesta na Internetu gde se okupljaju korisnici koji razgovaraju o određenojj temi.
patch - zakrpa, mali program koji se integriše u jezgro operativnog sistema i tako postaje deo sistema.

Илић, М. (2007). Речник рачунарских појмова и израза. Земун: Наутилус компјутерс.
Цитат
Chat - U zadnje vreme jedan od zanimljivijih vidova komunikacije па Internetu. Odvija se unošenjem poruke pomoću tastature i slanjem preko Interneta.
Chat Room - Neka vrsta virtuelne sobe, Internet foruma, u kojoj se diskutuje о određenoj temi. Obično se па Web serverima nalazi veliki broj "soba" za četovanje, sa različitom tematikom, ра korisnici sami odlučuju u kojoj će "sobi" ostvariti kоmuпikасiјu.
Patch - "Zakrpa", dodatak programu koji ćе popraviti programske nedostatke. Mnoge softverske firme često objavljuju zakrpe za svoje programe kada se ustanovi da programi poseduju пеdоstаtаk, u паmегi da svoj program zadrže па tržištu do pojave nove, poboljšane verzije.

More to come…
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 22. 01. 2013. у 15.11
„Простори за ћаскање“, „нека врста виртуелне собе“… [bonk] Запањујућа количина неивентивности. Барем да је неко навео реч причаоница, али не — то објашњавају описно и заобилазно да нема више куд.

Имам и ја те речнике, али не служе ничему. Зато их никад и не наводим као могућ извор.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 22. 01. 2013. у 15.21
Inventivnost u leksikografiji? :-/ Valjda znamo kako se pišu rječnici, što ne znači nužno da su i svi ovi bili pisani na osnovu korpusa (prvi je vjerovatno preveden s engleskog, bez ikakvog leksikografskog rada).
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 22. 01. 2013. у 15.32
Па ово горе и нису речници него појмовници, који тек објашњавају шта значи дотични енглески израз, али не нуде нужно и неки превод. Причаоница је реч које се само требало сетити — на то сам мислио инвентивношћу (боље можда да сам рекао домишљатост), није „инвентивност“ у смислу „ћаскособа“. Али објаснити то као „простори за ћаскање“, мислим стварно…
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бруни у 22. 01. 2013. у 15.38
Ja, iskreno, ne vidim to kao nešto za padanje u nesvest. Čovek verovatno nije ni hteo da se upušta u prevođenje u pravom smislu reči, nego je krenuo opisno da objasni šta koja reč tačno označava na engleskom u internet i uopšte kompjuterskom okruženju, pa kome je do prevođenja, nek izvoli. Ova objašnjenja će mu samo pomoći da bolje shvati o čemu se radi i da nađe što bolju reč. Meni su i takvi rečnici vrlo korisni. Zapravo, jest da nisam nikad videla nešto tako na dva jezika, ali dođe mu isto kao i jednojezički rečnik, koje uglavnom koriste oni kod kojih je znanje nekog stranog jezika na visokom nivou.

Imala bih da dodam još štošta na temu inventivnosti i domišljatosti, ali neću da odlazim u off. Moram da se trudim da se primerno ponašam… :P
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 22. 01. 2013. у 15.51
Mislim na ovo: ako svi do jednog kažu blog, leksikograf ne može biti domišljat i napisati inevnik. Ako svi do jednog kažu preuzimanje, skidanje, daunloudovanje, onda sve to ide u rječnik, uz odgovarajuće napomene na osnovu istraživanja (formalno, razgovorno), pa neka se čitalac odluči.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Шоми у 22. 01. 2013. у 15.53
Није за падање у несвест, али многе ствари уопште нису ни објашњене добро (да не помињем што су баш све одреднице даване с почетним великим словом!):

Цитат: Илић, М. (2007). Речник рачунарских појмова и израза. Земун: Наутилус компјутерс.
Chat - U zadnje vreme jedan od zanimljivijih vidova komunikacije па Internetu. Odvija se unošenjem poruke pomoću tastature i slanjem preko Interneta.

Да избациш дефинијендум и посматраш само опис појма, објашњење би се комотно могло односити и на нпр. имејл или било који други вид интернетске комуникације.

Mislim na ovo: ako svi do jednog kažu blog, leksikograf ne može biti domišljat i napisati inevnik.

Може, апсолутно. У објашњењу појма може ставити е-дневник (ако си на то мислио с иневник, јер не разумем шта ти је то).
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бруни у 22. 01. 2013. у 15.57
Dobro, ne ulazim u to koliko su objašnjenja dobra. Samo sam rekla da mi i ovakav vid leksikografije ne smeta, štaviše, vidim koristi. Sasvim je druga stvar kvalitet, tj. da li je ljudski odrađeno ili je (po starom dobrom srpskom običaju) samo isfušerisano.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 22. 01. 2013. у 16.11
Može napisati e-dnevnik ako zaista primijeti da se takođe koristi u praksi, ali ako se uopšte ne koristi, lakše je objasniti pojam svojim riječima. Bitno je da rječnik opisuje šta se zaista koristi, ne (samo) da predlaže zamjene, koje će možda ostati mrtvo slovo na papiru, a ako ih predlaže, mora biti jasno da se radi o autorskom prijedlogu. Većina rječnika samo opisuje materiju, ali Rečnik novijih anglicizama, na primjer, ima i jasno označene autorske prijedloge.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Бојан Башић у 22. 01. 2013. у 18.02
Може, апсолутно. У објашњењу појма може ставити е-дневник (ако си на то мислио с иневник, јер не разумем шта ти је то).

Verovatno je pokušao da napravi slivenicu od pojmova internet i dnevnik. Još jedan predlog bio bi vebnik. :)
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: Stoundar у 22. 01. 2013. у 19.43
Da. Prvo mi pade na um ’nevnik (net dnevnik), a onda inevnik (s kratkouzlaznim na prvom slogu i dužinom). Prosto mi se ne sviđa to što se redovno polazi od pretpostavke da u informatičkoj terminologiji vlada haos, što predstavlja izuzetnu priliku da budemo inovativni! [thumbsup] :-/ Zašto ne bismo i ovo sveli na mukotrpnu leksikografiju, kao da se radi o terminologiji za životinjsku trudnoću (iz druge teme)? [neznam] Ako su se stočari dogovorili da je krava steona, neću im ja reći kako mi to nikako nije prozirno, te da imaju reći da je, recimo, neoteljena. Čak i da imamo deset varijanti za hard disk, treba ih dokumentovati i vidjeti koja će se ustaliti, ukoliko pretraga na obimnom korpusu ne daje jasan rezultat.
Наслов: Одг.: Prevod: Čet, peč, kompjuter…
Поруку послао: расејан у 15. 02. 2013. у 00.01
… ali zakrpa bi bilo smiješno…
Што да не. Подједнако је била смешна у енглеском кад је уведена.

Истина, има и других значења, осим оног са иглом и концем - као флека за гуму или комад лима којим се крпи котао. Осим што, гле чуда, ми и гуме и котлове такође крпимо. Реч закрпа нам тако покрива чак три значења из изворника - додамо му и четврто и нема ништа ново да се памти.