Аутор тема: Deklinabilnost stranih imenica  (Прочитано 6359 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Orlin

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 803
  • Говорим: бугарски, српски, хрватски, руски
  • Родно место: Софиjа
    • Српски ми није матерњи језик
Deklinabilnost stranih imenica
« : 29. 12. 2013. у 23.20 »
Zdravo svima!¨Zašto su u srpskom standardnom jeziku imenice stranog porijekla (i vlastite i zajedničke) deklinabilne sa sasvim malo iznimki? Je li bilo diskusija trebaju li strane imenice biti deklinabilne u standardu? Koliko ja znam, ruski ima veliki broj nedeklinabilnih imenica stranog podrijetlai deklinabilnost je iznimka kod ovog tipa imenica: samo ako završavaju na suglasnik i muškog su roda ili na nenaglašeno -а (m. ili ž. rod), sve ostale se ne mijenjaju (npr. кино, радио, тире, жюри, меню, кенгуру itd.). A je li dobar prijedlog ukinuti deklinabilnost svih ili nekih imenica stranog podrijetla?
Hvala unaprijed!

Ван мреже Миланче

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 320
  • Родно место: Петроварадин
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #1 : 30. 12. 2013. у 00.13 »
Вероватно зато што ми ту именицу страног порекла доживљавамо као српску реч (што и заправо јесте) или уопште не знамo да је то страна реч па нам је логично да деклинирамо.  То је моје мишљење.
« Последња измена: 30. 12. 2013. у 00.30 Миланче »

Ван мреже Шоми

  • Саркастични згубидан
  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.685
  • People, what a bunch of bastards!
  • Говорим: енглески, немачки
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #2 : 30. 12. 2013. у 18.11 »
Zdravo svima!

Здраво!

A je li dobar prijedlog ukinuti deklinabilnost svih ili nekih imenica stranog podrijetla?

Јесте, колико и укидање слова а.

Hvala unaprijed!

Нем н чему!
Wook Karadzhitj, savremenik Jerneja Kompjutera.

Ван мреже Orlin

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 803
  • Говорим: бугарски, српски, хрватски, руски
  • Родно место: Софиjа
    • Српски ми није матерњи језик
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #3 : 30. 12. 2013. у 18.45 »
Јесте, колико и укидање слова а.
Slažem se da je taj prijedlog neozbiljan, dao ga je na drugom forumu diskutant hrvatskog podrijetla koji živi u Australiji i engleski mu je prvi jezik, ali sasvim me ozbiljno zanima zašto su se Srbi i Hrvati odlučili za deklinabilnost skoro svih stranih imenica dok su neki drugi slavenski jezici dosta ograničili slučaje deklinabilnost imenica stranog podrijetla (npr. tako je u ruskom jeziku).

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #4 : 30. 12. 2013. у 18.49 »
Deklinacija je jedna od jezičkih osobina koja ili postoji ili ne postoji. Jezici koji dekliniraju imenice i prideve teže tome da i reči stranog porekla koje postanu deo vokabulara mogu da dekliniraju, tako da su uvek brže prihvaćene reči koje mogu bez problema da se dekliniraju ili barem mogu da se prilagode jeziku primaocu kako bi mogle da se dekliniraju. Nestanak deklinacije je dug proces koji se dogodio u mnogim jezicima, međutim, srpski još se čvrsto drži svojih deklinacija i nema nameru po svoj prilici da se skoro odrekne iste, tako da pitanje o ukidanju deklinacija nema mnogo smisla. Ne možeš nešto u jeziku iz čista mira ukinuti, jer jezik ne funkcioniše kao neki zakon pa da se može ukinuti ili dozvoliti. Procesi koji se u jeziku dešavaju su dugi i ne dešavaju se preko noći, pa samim tim se ne može govoriti nikako ni o kakvom ukidanju bilo čega u bilo kom jeziku.
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #5 : 30. 12. 2013. у 18.52 »
Slažem se da je taj prijedlog neozbiljan, dao ga je na drugom forumu diskutant hrvatskog podrijetla koji živi u Australiji i engleski mu je prvi jezik, ali sasvim me ozbiljno zanima zašto su se Srbi i Hrvati odlučili za deklinabilnost skoro svih stranih imenica dok su neki drugi slavenski jezici dosta ograničili slučaje deklinabilnost imenica stranog podrijetla (npr. tako je u ruskom jeziku).
Vidi, taj predlog je apsolutno neozbiljan, jer ne možeš primenjivati pravila drugih jezika na neki jezik. To što dva jezika pripadaju istoj indoevropskoj grupi nikako ne znači da treba ili moraju da imaju i isti razvoj. Eto, bugarski nema padeže, ali srpski i hrvatski  imaju. I o tome se nigde ne odlučuje. To je jednostavno tako. Ostatak sam iznela već u prethodonom postu.
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Orlin

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 803
  • Говорим: бугарски, српски, хрватски, руски
  • Родно место: Софиjа
    • Српски ми није матерњи језик
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #6 : 30. 12. 2013. у 18.59 »
Vidi, taj predlog je apsolutno neozbiljan, jer ne možeš primenjivati pravila drugih jezika na neki jezik. To što dva jezika pripadaju istoj indoevropskoj grupi nikako ne znači da treba ili moraju da imaju i isti razvoj. Eto, bugarski nema padeže, ali srpski i hrvatski  imaju. I o tome se nigde ne odlučuje. To je jednostavno tako. Ostatak sam iznela već u prethodonom postu.
Ja nisam mislio na ukidanje ili nestanak deklinacije uopće, već na ograničavanje deklinabilnosti konkretnog tipa riječi - onih stranog podrijetla. Pitanje mi je u stvari zašto je srodan slavenski jezik koji se isto čvrsto drži deklinacije jako ograničilo deklinabilnost stranih imenica, a nema takve pojave u srp. i hrv. jeziku.

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #7 : 30. 12. 2013. у 19.07 »
Nema veze da li se radi o imenicama stranog porekla ili ne. Reči kad uđu u srpski ili hrvatski i postanu deo njihovog vokabulara ponašaju se potpuno isto kao i imenice domaćeg porekla, zato što srpski (za hrvatski ne znam) ima tendenciju da PRILAGODI reči stranog porekla svom sistemu, kako u gramatičkom, tako i u svakom drugom smislu, kako bi ta reč prirodnije izgledala i zvučala u srpskom. Kao što rekoh, to što neki srodan slovenski jezik ne deklinira reči stranog porekla nema ama baš nikakve veze sa srpskim ili hrvatskim i šta se u njima dešava sa stranim imenicama. Drugim rečima, ne postoji odgovor na to tvoje pitanje, jer se tako nešto jednostavno ne može diskutovati u lingvistici. Barem ne ozbiljno.
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Deklinabilnost stranih imenica
« Одговор #8 : 30. 12. 2013. у 19.19 »
Vidi, slično se dešava npr. u španskom, na polju izgovora i pisanja. Npr. spomenuh negde da su skoro uveli twitter i tweet u svoj jezik, ali, nisu te dve reči samo preneli iz engleskog, nego su prilagodili pisanje i izgovor španskom, pa tweet neće biti tweet nego twit, a sama akcija postovanja na Tviteru jeste twitear. Ili druga engleska reč koja ima malo duži staž u španskom - whiskey. U španskom prvo ne postoji slovo W, a ako ga i ima, to su vrlo retke reči stranog porekla koje se koriste u španskom (sad pogledah u rečnik RAE, nema ni dvadesetak reči na W ii sve su listom stranog, uglavnom engleskog porekla). Tako da  je engleska reč whiskey u španskom postala güiski ili güisqui. I tako se i izgovara, sa /g/. Nijedan jezik ne prima strane reči bez ikakvog prilagođavanja, to je jednostavno neprirodno. Ali svaki jezik prilagođava strane reči prema svom sistemu i na sebi svojstven način i način jednog jezika ne može se primeniti na drugi jezik, zapravo, besmisleno je uopšte i pokušavati tako nešto.
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Тагови: