Аутор тема: Norma vs. jezički osećaj pojedinca  (Прочитано 33521 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« : 18. 11. 2010. у 18.45 »
>>Mod: Ova tema je izdvojena odavde, zato što je u temi iz koje je izdvojena u uvodnoj poruci pitanje bilo šta kaže norma u vezi sa izrazom ’u prilog’, dok se dalja rasprava odnosi na opravdanost ograničenosti norme, jezički osećaj pojedinca, da li ga slediti ili se uvek striktno držati norme, i sl.<<


Ja bih rekao sa dativom, ali ima opravdanja i za genitiv. Prilog može da se konceptualizuje ne kao čin prilaganja (ići nekome u prilog, prilog istraživanjima iz oblasti paleolingvistike), koji bi se iskazao dativom, nego kao priloženi objekat (prilog poruke, prilog uz jelo), koji se iskazuje genitivom (ili konstrukcijom uz + akuzativ). I iako bih ja upotrebio dativ, genitiv mi u mnogim primerima ne zvuči sasvim pogrešno.

Google mi inače nudi 178 rezultata za "u prilog toga" i 445 za "u prilog tome", eto i to kao podatak.
« Последња измена: 19. 11. 2010. у 19.43 Бруни »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #1 : 18. 11. 2010. у 18.54 »
Kad se radi o priloženom objektu, onda to nije više izraz "ići u prilog", već obična rečenica —  npr. neki imejl ima u prilogu sliku. Dakle slika je prilog imejla. Ne ide slika u prilog imejla. To onda nema smisla.

http://www.srpskijezickiatelje.com/nedoumice:u-prilog

Osim toga, sam izraz "ići u prilog" ne znači nikakvo prilaganje, nego "ići u korist nekome ili nečemu" (ne nekoga ilii nečega).
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 18.59 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #2 : 18. 11. 2010. у 21.02 »
Osim toga, sam izraz "ići u prilog" ne znači nikakvo prilaganje, nego "ići u korist nekome ili nečemu" (ne nekoga ilii nečega).

Pa nije "ići u prilog" izraz, može se i "govoriti u prilog" i "služiti u prilog" i pružiti "dokazi u prilog" i dati "argumenti u prilog", dakle izraz je samo "u prilog", i postavlja se pitanje njegove rekcije. Koja po meni zavisi od konceptualizacije pojma priloga.

Google pri tom nalazi 384 rezultata za "u prilog tvrdnji" i 129 za "u prilog tvrdnje".

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #3 : 18. 11. 2010. у 21.17 »
Okej, nije "ići u prilog" izraz, ali jeste "u prilog" i znači isto: "u korist". Dakle, ići u prilog, ili ići u korist, govoriti u prilog ili govoriti u korist, pružiti dokaze u prilog ili pružiti dokaze u korist. U tom izrazu, reč prilog je uvek u nominativu, zar ne? A u rečenici "U prilogu ovog imejla možete naći moju krštenicu." reč prilog nikako nije u nominativu. u toj rečenici, prosto se reč prilog koristi u svom osnovnom obliku, a to je nešto što je negde priloženo. Ni u jednom od malopre navednih izraza prilog ne znači nešto priloženo, nego ima svoje preneseno značenje, korist.
Dakle, konceptualizacija ti je sasvim pogrešna. :D

Mislim da Gugl i nije neka referenca, pogotovu ne za ispravnost nekog jezičkog oblika, a pogotovu kad se radi o srpskom jeziku  ;) (što ono reče Zoran jednom prilikom, nekad je papir trpeo sve, sada to trpi internet). Osim toga, lepo piše kod Klajna, NE u prilog nečega. Dakle, nema tu šta da bude nejasno niti nedorečeno. Sasvim je jasno šta je tačno, a šta nije. Sad, sasvim je druga stvar šta nama "zvuči" a šta "ne zvuči", ali to već spada u kategoriju subjektivnog, što ovde ipak nije tema.
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 21.21 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #4 : 18. 11. 2010. у 21.50 »
Okej, nije "ići u prilog" izraz, ali jeste "u prilog" i znači isto: "u korist". Dakle, ići u prilog, ili ići u korist, govoriti u prilog ili govoriti u korist, pružiti dokaze u prilog ili pružiti dokaze u korist. U tom izrazu, reč prilog je uvek u nominativu, zar ne?

Ne, ona tu nikako ne može biti u nominativu već je u akuzativu. A u akuzativu je i kad kažeš "slike koje sam ubacio u prilog ove poruke", tako da to ne stoji kao argument. A što se tiče koristi kao sinonima prilogu, kaže se "u korist teze" a ne "u korist tezi", tako da si sama sebi ponudila kontraargument.  :)

Osim toga, lepo piše kod Klajna, NE u prilog nečega. Dakle, nema tu šta da bude nejasno niti nedorečeno. Sasvim je jasno šta je tačno, a šta nije.

Ma hajde molim te, a kad se Klajn predomisli, pa kaže od danas ide genitiv? Onda je do danas lepo jasno i bez sumnje bio dativ, a od danas je opet lepo jasno i bez sumnje genitiv? Da, malo sutra.

Gugl je, kad su rezultati ovako sravnjeni, sasvim realan pokazatelj jezičke situacije. I on ti govori da je genitiv dosta manje uobičajen od dativa, pa tako bolje upotrebi dativ ako želiš da tvoj iskaz zvuči neutralno. A ja ti govorim da postoji opravdanje i za genitiv i za dativ, zavisno od konceptualizacije same imenice.
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 21.52 Bəʊləʊ »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #5 : 18. 11. 2010. у 22.35 »
Okej, nije "ići u prilog" izraz, ali jeste "u prilog" i znači isto: "u korist". Dakle, ići u prilog, ili ići u korist, govoriti u prilog ili govoriti u korist, pružiti dokaze u prilog ili pružiti dokaze u korist. U tom izrazu, reč prilog je uvek u nominativu, zar ne?
Bolo, slike u prologu tvoje poruke nisu isto kao kad te slike idu u prilog nečemu. Slike u prilogU nije isto što i slike koje idu u prilog argumentu da ti eto, ipak nisi u pravu. [mig] Jednostavno to nije isto. Sonja je pitala za izraz "u prilog", a ne za samu reč prilog. U tome je razlika.

Ne, ona tu nikako ne može biti u nominativu već je u akuzativu. A u akuzativu je i kad kažeš "slike koje sam ubacio u prilog ove poruke", tako da to ne stoji kao argument. A što se tiče koristi kao sinonima prilogu, kaže se "u korist teze" a ne "u korist tezi", tako da si sama sebi ponudila kontraargument.  :)
OK. Pogrešila, nije nominativ, nego akuzativ reči prilog. Moja poenta je bila da se reč "prilog" u izrazu "u prilogu" uvek nalazi u istom padežu (akuzativu), dok se u tvojim primerima može naći i u drugim padežima. Dakle nije isto. To što uz izraz "u korist" ide neki drugi padež, a ne dativ, kao uz "u prilog", nema nikakve veze jedno s drugim. Znače potpuno isto.

Osim toga, lepo piše kod Klajna, NE u prilog nečega. Dakle, nema tu šta da bude nejasno niti nedorečeno. Sasvim je jasno šta je tačno, a šta nije.

Ma hajde molim te, a kad se Klajn predomisli, pa kaže od danas ide genitiv? Onda je do danas lepo jasno i bez sumnje bio dativ, a od danas je opet lepo jasno i bez sumnje genitiv? Da, malo sutra.
Čekaj, šta time želiš reći? Da pošto Klajn može da se predomisli, imamo pravo da tvrdimo da je tačno ono što se nama čini da je tačno ili što nam "zvuči"? Opet zanosiš na teren subjektivnog dojma, što ovde u početnom pitanju NIJE bilo traženo. Traženo je da se navede pravilo, a pravilo ne pišemo ni ti ni ja, nego ljudi poput Klajna. Kao i sam Klajn.

Vidiš, kad se Klajn bude predomislio, onda ćemo da korigujemo našu nedoumicu i da napišemo opet u skladu sa njegovim mišljenjem. Klajn je autoritet, a ti i ja nismo, tako da ćemo mi da sledimo NJEGA, a ne on nas. Osim toga, Klajn je svoj RJN pisao u skladu sa Pravopisom 93. Sonja je pitala šta je pravopisno tačno, a ne šta se nama čini ili ne čini logičnim i da li nam ili ne "zvuči". Možemo mi naravno, da diskutujemo i o tome da li nam se čini da li je neko pravilo logično ili nije, ali ako neko pita "kako je pravilno", onda ćemo davatii odgovore u skladu sa onim što piše u relevantnoj literaturi, a ne u skladu sa onim kako to nama "zvuči".

Gugl je, kad su rezultati ovako sravnjeni, sasvim realan pokazatelj jezičke situacije. I on ti govori da je genitiv dosta manje uobičajen od dativa, pa tako bolje upotrebi dativ ako želiš da tvoj iskaz zvuči neutralno.
Eto. Čak i Gugl kaže da je Klajn u pravu. ;)

A ja ti govorim da postoji opravdanje i za genitiv i za dativ, zavisno od konceptualizacije same imenice.
Ne postoji, u izrazu "u prilog".

Ti očigledno nisi razumeo pitanje. Pitanje je bilo koji padež ide uz izraz "u prilog", a ne koji padež ide uz imenicu "prilog".  Uz izraz "u  prilog" ide samo dativ. Genitiv može ići uz imenicu "prilog" u zavisnosti od konceptualizacije imenice. Ali, ovo drugo nije bilo pitanje ovde.
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 22.42 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #6 : 18. 11. 2010. у 23.00 »
To što uz izraz "u korist" ide neki drugi padež, a ne dativ, kao uz "u prilog", nema nikakve veze jedno s drugim.

Nema, ali ti si uporedila njihovu rekciju.  [fsmile]

Osim toga, sam izraz "ići u prilog" ne znači nikakvo prilaganje, nego "ići u korist nekome ili nečemu" (ne nekoga ilii nečega).

Ja ne zanosim ni na kakav domen subjektivnih utisaka, nego na domen ulaženja u suštinu jezika kao sistema. Ti si potpuno slobodno da se ne zanimaš za jezik u tom smislu i da prihvataš zdravo za gotovo sve što tvrdi neki (tvoj) autoritet, ali ja osećam obavezu da iznesem svoje mišljenje i doprinesem koliko mogu da ljudi počnu da sagledavaju jezik iz vizure lingvistike 21. stoleća umesto iz vizure gramatičarske tradicije koja je vrhunac dostigla u 17. veku i dalje postoji samo kao jedna retrogradna snaga. I rekao sam šta sam imao, a ti prihvati ili nemoj, ja više da uradim ne mogu. Pitanje sam pak sasvim dobro razumeo i dao sam odgovor kakav sam znao najbolji. To je to.
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 23.04 Bəʊləʊ »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #7 : 18. 11. 2010. у 23.31 »
To što uz izraz "u korist" ide neki drugi padež, a ne dativ, kao uz "u prilog", nema nikakve veze jedno s drugim.

Nema, ali ti si uporedila njihovu rekciju.  [fsmile]
Mislim da nisam. Ako jesam, molim te mi reci gde.

Osim toga, sam izraz "ići u prilog" ne znači nikakvo prilaganje, nego "ići u korist nekome ili nečemu" (ne nekoga ilii nečega).

Ja ne zanosim ni na kakav domen subjektivnih utisaka, nego na domen ulaženja u suštinu jezika kao sistema. Ti si potpuno slobodno da se ne zanimaš za jezik u tom smislu i da prihvataš zdravo za gotovo sve što tvrdi neki (tvoj) autoritet, ali ja osećam obavezu da iznesem svoje mišljenje i doprinesem koliko mogu da ljudi počnu da sagledavaju jezik iz vizure lingvistike 21. stoleća umesto iz vizure gramatičarske tradicije koja je vrhunac dostigla u 17. veku i dalje postoji samo kao jedna retrogradna snaga. I rekao sam šta sam imao, a ti prihvati ili nemoj, ja više da uradim ne mogu. Pitanje sam pak sasvim dobro razumeo i dao sam odgovor kakav sam znao najbolji. To je to.
Samo da napomenem, ovaj projekat polazi od i bazira se na zvaničnoj lingvističkoj literaturi o srpskom jeziku koja određuje trenutno važeću normu (u koju spada i Klajn), ne na vizijama kako bi ta norma trebalo da bude. Možda su zvanična literatura i norma na nivou 17. veka, ali ona je trenutno važeća i na ovom projektu na svako pitanje koje se postavi u vezi sa ispravnošću srpskog jezika treba da se odgovara u skladu sa tom normom, a ne u skladu sa onim kako bismo mi voleli da bude, kako se nama čini, ili kako nam zvuči da više priliči 21. veku. O neslaganjima, logici, i sl. svakako da možemo da diskutujemo, ali NE u temi gde se pita isključivo za normu, nego u posebnoj temi, koju bi trebalo da otvoriš ako ti se diskutuje o tome, iz prostog razloga kako ne bismo tim diskusijama samo zbunjivali narod koga zanima SAMO ono šta kaže norma. Ja mogu da prihvatim da se ti ne slažeš sa normom (i sama se ne slažem sa nekim rešenjima u transkr. sa španskog, npr.), ali ne mogu nikako da prihvatim da tu normu stalno nipodaštavaš kad izgubiš argumente, stoga te molim da to više ne radiš.
« Последња измена: 18. 11. 2010. у 23.37 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #8 : 19. 11. 2010. у 00.14 »
Mislim da nisam. Ako jesam, molim te mi reci gde.

Evo ovde:

Osim toga, sam izraz "ići u prilog" ne znači nikakvo prilaganje, nego "ići u korist nekome ili nečemu" (ne nekoga ilii nečega).

Ali na stranu to, ne postoji zvanična i nezvanična lingvistička literatura, kao što ne postoji zvanična i nezvanična literatura iz matematike. I ja vrlo dobro znam šta govorim kad kažem da je lingvistika savremena nauka, a proskriptivizam tekovina istorije do 17. veka: godine 1660. objavljena je Port-Royalovska gramatika koja je razmišljanja o jeziku odvela veliki korak dalje od dotadašnje gramatičke tradicije, pa možeš zamisliti koliko je linvistika danas koraka daleko od nje. To nije nešto što se meni čini i i meni zvuči i meni sviđa, to je prosto tako, a ti to možeš da znaš, da ne želiš da znaš ili da ne znaš.

Pri tome ja nisam izgubio nikakav argument, štaviše, ponudio sam ih u ovom razgovoru nekoliko:

1. argument (strukturno objašnjenje pojave)

Prilog može da se konceptualizuje ne kao čin prilaganja (ići nekome u prilog, prilog istraživanjima iz oblasti paleolingvistike), koji bi se iskazao dativom, nego kao priloženi objekat (prilog poruke, prilog uz jelo), koji se iskazuje genitivom (ili konstrukcijom uz + akuzativ).

2. argument (sud maternjeg govornika)

I iako bih ja upotrebio dativ, genitiv mi u mnogim primerima ne zvuči sasvim pogrešno.

3. argument (korpus kao parametar upotrebe)

Google mi inače nudi 178 rezultata za "u prilog toga" i 445 za "u prilog tome", eto i to kao podatak.

4. argument (korpus kao parametar upotrebe)

Google pri tom nalazi 384 rezultata za "u prilog tvrdnji" i 129 za "u prilog tvrdnje".

dok je tvoj argument bio:

Evo, Klajn u RJN kaže, u prilog NEČEMU, ne NEČEGA.

a nisam nikoga ni nipodaštavao, prosto sam prošlost smestio u prošlost, gde joj i jeste valjda mesto. Ako sam nekoga zbunio žao mi je, moja namera je bila da doprinesem razumevanju pojave, a ne da se bilo ko zbuni.
« Последња измена: 19. 11. 2010. у 00.16 Bəʊləʊ »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #9 : 19. 11. 2010. у 00.38 »
Znaš ti vrlo dobro na šta mislim kad kažem zvanična lingvistička literatura. Pusti me molim te sa portrojalovskim gramatikama, ovde je bilo pitanje ŠTA JE PRAVILNO prema srpskom pravopisu, a ne šta misli ili ne misli neka portrojalovska gramatika.  Rekla sam ti, ako želiš da raspravljaš o opravdanosti norme, otvori novu temu.

Što se tvojih argumenata tiče:

1. Totalno si omašio poentu, kako, već objasnih. Pitanje je bilo o izrazu "u prilog", a ne o samoj reči "prilog".
2. Mišljenje izvornog govornika je ovde apsolutno nerelevantno, jer smo svi mi ovde izvorni govorinici i svako od nas ima neki svoj subjektivni doživljaj svog maternjeg jezika, a to je upravo ono što si ovim "argumentom br. 2" iskazao. A kad smo kod pitanja koje pita za normu, subjektivno mišljenje apsolutno ne odgovara na pitanje.
3. i 4. apsolutno nerelevantno —  ii to sam već objasnila, hajde da se uozbiljimo i da Gugl izostavimo iz metoda utvrđivanja da li je nešto ispravno ili nije.

Moj argument, jedan jedini, jeste i jedini ispravan, jer nije zasnovan na mom ličnom mišljenju i osećanju kao izvornog govornika, niti na sondiranju učestalosti upotrebe nekog izraza koji može, a i ne mora biti ispravan. Mi ovde govorimo o NORMI, ne o učestalosti upotrebe, niti o osećajima izvornih govorinika.

Цитат
Ti si potpuno slobodno da se ne zanimaš za jezik u tom smislu i da prihvataš zdravo za gotovo sve što tvrdi neki (tvoj) autoritet, ali ja osećam obavezu da iznesem svoje mišljenje i doprinesem koliko mogu da ljudi počnu da sagledavaju jezik iz vizure lingvistike 21. stoleća umesto iz vizure gramatičarske tradicije koja je vrhunac dostigla u 17. veku i dalje postoji samo kao jedna retrogradna snaga.
Ako ovo nije omalovažavanje, ja onda ne znam šta po tebi jeste.

Цитат
moja namera je bila da doprinesem razumevanju pojave…
Upravo je u tome problem. Ovde nije pitano za objašnjenje pojave, nego za pravilo koje važi u srpskom jeziku.

Internet je mesto gde svako može da šta god mu padne na pamet, ja sam za tebe samo jedno "ekransko ime", ti za mene takođe. Ne znam ama baš ništa o tebi. Zašto bih ja (ili bilo ko drugi) verovao tvom jezičkom osećaju izvornog govornika, pogotovu kad je neko i sam izvorni govornik? Čime ti garantuješ da to što govoriš jeste istina? Guglom? S druge strane, svako iole upućen zna ko je Klajn. Na internetu, jedini garant tome da je tačno ono što ovde pišemo jeste potpora u relevantnoj naučnoj literaturi koju priznaje savremena normativistika srpskoga jezika), i ja sam svoju tvrdnju upravo na tome zasnovala, dok si ti kao jedinu potporu svojoj tvrdnji pružio Gugl i sopstveni utisak. Šta misliš, kome će većina ljudi koji vide ovu temu verovati, tebi ili Klajnu?
« Последња измена: 19. 11. 2010. у 00.40 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #10 : 19. 11. 2010. у 02.09 »
Ja znam šta ti zoveš zvaničnom lingvističkom literaturom, ali to: a) niti je lingvistička literatura (to nije lingvistika), b) niti je išta više zvanična od druge (lingvističke) literature. Drugo, ovo nije pitanje pravopisa, nego gramatike. Treće, ja nemam niti sam imao nameru da raspravljam o opravdanosti norme, moj stav o njoj je sasvim čvrst, ja sam odgovorio na pitanje šta je ispravno? onako kako ga ja razumem, na šta si ti zatim replicirala i posle čega smo stigli dovde.

1. Ja nisam promašio suštinu, jer je tvoje strogo razdvajanje reči prilog i konstrukcije u prilog potpuno neosnovano. Vidi ovde: http://en.wikipedia.org/wiki/Structural_linguistics

2. Tvoje poimanje koncepta maternje kompetencije takođe. Vidi ovde: http://en.wikipedia.org/wiki/Linguistic_competence

3-4. Tvoje vrednovanje korpusa isto tako. Vidi ovde: http://en.wikipedia.org/wiki/Corpus_linguistics

Na kraju, ne govorimo mi o NORMI, ti govoriš o normi a ja govorim o JEZIKU. Sada sam ipak u situaciji da se izvinjavam što mislim da pojave treba razumeti, a ne prema njima zauzimati neke dogmatske stavove. I plead guilty.

Ja ne garantujem da je to što pišem istina, ali snagom argumenata nastojim da prenesem svoja uverenja. Potpora tih uverenja nisu Google i lični utisci, već široko lingvističko obrazovanje i dubina razumevanja jezičkih pojava. Ti kao garanciju jednog dogmatskog stava donosiš jedno poznato ime, koje je za tu većinu o kojoj govoriš jedino to - nekakvo ime, ali će se u kulturnom miljeu u kojem živimo ona, istina, za tim imenom povesti jer je - poznato. Ja sam pak uveren da sam Ivan Klajn ne želi da se njegovo mišljenje uzima nekritički i da koči tok daljeg razmišljanja o pitanjima o kojima on govori, pa mi je tvoj mistički odnos prema njemu praktično nerazumljiv.

Dodao bih ovde još samo rezultate pretrage po četiri broja Zbornika Matice srpske za filologiju i lingvistiku, da ne bi bilo kako je moj jedini argument Google:

Цитат
U prilog takve pretpostavke govori (broj 47, str. 431)
govori u prilog teze da (str. 506)
Rezultati njegove analize govore u prilog teze da (broj 48, str. 419)
govore u prilog ovakvog stanja. (broj 49-1, str. 27)
govori u prilog dve jezičke tendencije (broj 50, str. 242)
U prilog ove pretpostavke ide i zapažanje Klajna (str. 761)
ta činjenica govori u prilog teze da (str. 768)

Dalje zaista nemam snage da se nastavljam, izvinjavam se Sonji ako sam je zbunio i stajem sa ovom temom.

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #11 : 19. 11. 2010. у 10.19 »
Цитат
Na kraju, ne govorimo mi o NORMI, ti govoriš o normi a ja govorim o JEZIKU.
Poslednji put kažem: ovde je postavljeno pitanje o NORMI a ne o JEZIKU. S tim u skladu, Sonja je dobila odgovor još u prvom mom odgovoru. Ako si hteo da raspravljaš o jeziku, trebalo je da otvoriš novu temu.

Molim te, nemoj mi davati nikakve reference s Vikipedije, jer smatram da apsolutno nije relevantna ni pouzdana, s obzirom da vrlo dobro znam ko je piše, a POGOTOVU ne onda kad imaš nameru da dokažeš kako neko eto, nema pojma, nije u pravu i sl. Reference kojima se potpomažeš treba da budu pouzdane i proverene, a Vikipedija to svakako nije. Ako oni sami sebe ne priznaju kao referencu, zašto bi ih bilo ko drugi priznavao?

Цитат
Ja ne garantujem da je to što pišem istina,
Upravo se o tome radi. Ja garantujem. Citirala sam Klajna i to je sasvim dovoljno da bi se moj iskaz smatrao pouzdanim. Dok ne dođe do promene norme, ako uopšte dođe.

Opet još jednom: ako si hteo da raspravljaš o toj normi, da daš svoje viđenje, trebalo je da otvoriš novu temu.

« Последња измена: 19. 11. 2010. у 11.11 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.


Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #13 : 19. 11. 2010. у 13.57 »
Ти и даље не капираш у чему је проблем. Покушала сам да ти објасним пет пута, и даље једноставно нећеш да укапираш да је овде било питање шта је правилно, и да се на то треба ограничити у одговору. Ако се жели дискутовати на задату тему, отвори се нова тема.

Налог ти нећу брисати, из простог разлога што се бришу само налози спамера, а ти то ниси. Жао ми је што се све овако завршило, у сваком случају, овде си увек добро дошао ако се предомислиш.

Пошто овде нема више шта да се каже, и да се не бисмо настављали без икаквог смисла…  [lock].
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
RE: Norma vs. jezički osećaj pojedinca
« Одговор #14 : 19. 11. 2010. у 18.51 »
(Bruni, što mi naljuti Bola, s kim ja sad da pričam? :P Nije valjda stvarno otišao, jelda? :()

Mislim da nije trebalo zaključavati tu raspravu. Sasvim je u redu da se kaže šta je po normi, ali i da se na istom mjestu pokaže ili raspravlja koliko je taj propis u skladu sa savremenom lingvistikom. Kritike slične Bolovim vidimo kod mnogih lingvista, npr. kod Snježane Kordić ili Midhata Riđanovića, pa tako i ja saznam koji propisi uopšte nisu bitni za moj lični izraz (koji se zasniva na jezičkom osjećanju). Takve propise poštovao bih ako mi neki konkretan tekst baš mora biti po normi, recimo kad bih pisao neki pravilnik na kojem radi više ljudi i koji mora biti u skladu sa standardnim srpskim jezikom.

Тагови: