Најновије поруке

Странице: 1 ... 9 [10]
91
Sve funkcije možete lako isprobati na sajtu (radi i na telefonu): https://deklinacija.pythonanywhere.com/
PyPi: https://pypi.org/project/deklinacija/
GitHub: https://github.com/urelja/deklinacija

Predstavljam vam Pajton biblioteku/modul kojim programeri u svojim aplikacijama mogu da dekliniraju bilo koje ime i prezime muškog i ženskog roda, kao i da generišu prisvojne prideve od tih imena, samo u jednoj liniji koda. Program u pozadini vodi računa o mnogim gramatičkim pravilima za maksimalnu preciznost i minimalan broj grešaka.

Neke od glavnih karakteristika:
- Promena imena kroz svih 7 padeža sa samo nominativom imena kao ulaz; od Uroša, Urošu, vidim Uroša, hej Uroše, sa Urošem, o Urošu itd.
- Podrška za sva muška i ženska imena
- Podrška za prezimena i za specifičnu deklinaciju kod pojedinih (-ski, -čki, -ški, -ka, -eva, -ova)
- Podrška i za ćirilicu i latinicu (automatski se detektuje pismo i dodaje se nastavak u odgovarajućem pismu)
+ Generisanje prisvojnih prideva od imena; Stefanove slušalice, Miloševa soba itd.

Način korišćenja je vrlo jednostavan. Samo je potrebno da pozovete odgovarajuću funkciju za padež i prosledite mu ime u nominativu i rod osobe. Podsećam da ovo sve možete odmah da isprobate na sajtu.
#U terminal: pip install deklinacija
import deklinacija as dek
from deklinacija import Gender, Number

ime = dek.vokativ("Miodrag",Gender.MALE)

print("Zdravo,",ime) #Zdravo, Miodraže!

Za prisvojne prideve osim imena i roda osobe potreban je rod objekta koji osoba poseduje, kao i njegov broj. Ako se ne može odrediti rod objekta možete samo proslediti celu reč kao parametar za object_gender i program će automatski detektovati rod, pod uslovom da je grammatical_number parametar tačan.

import deklinacija as dek
from deklinacija import Gender, Number

name = dek.posessive(name = "Stefan", gender = Gender.MALE, object_gender = Gender.FEMALE, grammatical_number = Number.SINGULAR)
name2 = dek.posessive(name = "Stefan", gender = Gender.MALE, object_gender = "grupa")

print(name,"grupa") #Stefanova grupa
print(name2,"grupa") #Stefanova grupa

Nadam se da će vam ovo biti od koristi.
92
Kao neko ko trideset godina zarađuje za život isključivo kao književni prevodilac, imam svakojakih iskustava. Bilo je kuća u kojima me niko ništa nije pitao, pa su tako raznorazne nedotupavne intervencije završavale u štampi s mojim potpisom, zbog čega mi je beskrajno žao. Međutim, naposletku sam se skrasila u jednoj našoj velikoj izdavačkoj kući (nije Vulkan!), u kojoj su dobijanje lekture na autorizaciju i produktivne rasprave sa lektorom, kao i mogućnost da na svoju odgovornost odbijem da prihvatim sugestiju za neku stilsku izmenu sastavni delovi procesa - i presrećna sam. Pravopis i gramatika moraju da se poštuju, naravno - uz izuzetke onda kada se dočarava neki dijalekt, sleng ili žargon neke struke - ali sve ostalo je isključivo moje i stvar je moje procene da li želim ili ne želim da prihvatim predložene preinake.
A te fore i fazoni - da nemam pravo glasa i da se kojekakve sramno neznalačke koještarije štampaju kao moj prevod - ostale su, hvala bogu, daleko iza mene.
Raspisah se, a htela sam samo da kažem kako odlično razumem taj osećaj bespomoćnog gneva i osujećenosti. Pozdrav svima :-)
93
Правопис / Одг.: Писање назива ензима и коензима
« Последња порука Esquivalience 3. 07. 2023. у 05.05 »
​        Nije da nema pravila uopšte. Dodao sam kao prilog ovoj poruci šta Klajn kaže. U principu je kriterijum da li je neki deo reči promenljiv ili ne, i ako nije – crtica. Zato Pravopis kaže kalcijum-sulfat i ugljen-dioksid. Po tom generalnom pravilu – ispalo bi nikotinamid-adenin-dinukleotid-fosfat.
        Međutim, na Vikipediji piše „nikotinamid adenin dinukleotid fosfat” – dakle kao i u udžbeniku iz biologije (drugačije se razdvaja, ali opet je razdvojeno, nije s crticama). Zbog toga – meni na prvi pogled izgleda kao da je struka odlučila da piše s razmacima (udžbenik iz 2021. i Vikipedija). Stoga, pisao bih s razmacima.
        [neznam]

        A kad ste već pomenuli aminokiselinu – znajte da Pravopis kaže amino-kiselina, a u Rečniku Matice srpske piše aminokiselina (moj je utisak da je u struci tako i ustaljeno i opažam to kao jednu reč).
        Baš je nezgodno.
94
Правопис / Одг.: Писање назива ензима и коензима
« Последња порука Канва 1. 07. 2023. у 13.13 »
        A u knjizi Botanika farmaceutika (Radiša Jančić, Službeni list SCG, 2004, Bgd) – piše „nikotinamid-adenin-dinukleotidfosfat”. Meni se ova varijanta više sviđa. Sačekajte da vam odgovori neko ko se ovim bavio (meni je pravopis slabija strana).

        Kažete da u Pravopisu (iz 2010. ili njegovim daljim izdanjima) to ne piše, što znači da ste već možda videli da piše i da se „u ovoj oblasti treba se držati ustaljenih običaja u toj struci, primenjivanih u prestižnim publikacijama”. Predlažem da vidite kako je u zbornicima za biologiju i/ili (bio)hemiju. Ako nije dosledno – onda kako vam zgodno.

        Ne mislim da će vam iko zameriti ako pišete kako je u tom udžbeniku iz biologije. On je iz 2021, kažete, a ovaj iz hemije o kome govorite je iz 1993, pa ne znam koliko je oprezno pozivati se na konvencije u njemu.

Захваљујем на одговору! Проблем је што се зато у Клетовом уџбенику могу наћи неке друге, много баналније правописне грешке, а између осталог и недоследности по питању писања једињења у истом уџбенику (на пример, на једном месту пише „аминокиселине”, на следећем „амино-киселине”)… А пошто нисам наишао ни на какво стриктно правило, а срећу се различити облици у различитим изворима и нема доследности, решио сам да се овде обратим. По ономе што пише у ПСЈ (да се треба ослањати на устаљење облике у струци) требало би, дакле, да сачекамо мишљење некога ко је у хемијским и биолошким водама.
95
Граматика / Nije logogram nego ideogram
« Последња порука Esquivalience 30. 06. 2023. у 08.52 »
Na republičkom takmičenju školske 2022/2023. god. za III razred srednje škole dato je pitanje:

Цитат
„20. Писани знакови који имају вредност речи (као нпр. математички знаци +, –, ≠, ≈, ≥) називају се:
         а) пиктограми; б) логограми; в) хијероглифи; г) идеограми.
         Заокружи слово испред тачног одговора.”

Rešenje je pod b) – logogrami.  [bonk]

Kako znak „veće ili jednako” može biti logogram? Ispis 3 ≥ 3 može se pročitati kao „tri je veće ili jednako tri”, ali i kao „trojka je ili jednaka trojci ili veća od nje”; to je očito ideogram. Ko je to sastavio? Logogram je tipa .
96
Правопис / Одг.: Писање назива ензима и коензима
« Последња порука Esquivalience 30. 06. 2023. у 07.48 »
        A u knjizi Botanika farmaceutika (Radiša Jančić, Službeni list SCG, 2004, Bgd) – piše „nikotinamid-adenin-dinukleotidfosfat”. Meni se ova varijanta više sviđa. Sačekajte da vam odgovori neko ko se ovim bavio (meni je pravopis slabija strana).

        Kažete da u Pravopisu (iz 2010. ili njegovim daljim izdanjima) to ne piše, što znači da ste već možda videli da piše i da se „u ovoj oblasti treba se držati ustaljenih običaja u toj struci, primenjivanih u prestižnim publikacijama”. Predlažem da vidite kako je u zbornicima za biologiju i/ili (bio)hemiju. Ako nije dosledno – onda kako vam zgodno.

        Ne mislim da će vam iko zameriti ako pišete kako je u tom udžbeniku iz biologije. On je iz 2021, kažete, a ovaj iz hemije o kome govorite je iz 1993, pa ne znam koliko je oprezno pozivati se na konvencije u njemu.
97
Правопис / Писање назива ензима и коензима
« Последња порука Канва 29. 06. 2023. у 12.21 »
Поздрав свима. Као што пише у наслову теме, имам дилему у вези с писањем ензима и коензима. Да, у ПСЈ постоји одељак који се тиче писања хемијских једињења, али то су једињења која су мање-више већ нашироко позната (сви знају да се пише натријум-хлорид, са цртицом). Међутим, шта радити с неким „егзотичнијим” примерима као што су рецимо ензими и коензими? Како би се требало написати име коензима NAD (енгл. nicotinamide adenine dinucleotide) или NADP (енгл. nicotinamide adenine dinucleotide phosphate)? У Правопису, наравно, не пише ништа о томе. У уџбенику из хемије за четврти разред гимназије (Завод; издање из 1993) наводи се следеће решење — никотинамидадениндинуклеотид и никотинамидадениндинуклеотид фосфат. С друге стране, у уџбенику из биологије за трећи разред гимназије (Клет, издање из 2021) срећу се облици никотинамид адениндинуклеотид и никотинамид адениндинуклеотид фосфат. На интернету се среће све и свашта, али углавном преовладава облик као и у енглеском, али транскрибован: никотинамид аденин динуклеотид / никотинамид аденин динуклеотид фосфат. Такође се поставља питања употребе цртице у наведеним називима (већ је било речи да се треба давати предност облику аденозин-трифосфат, са цртицом јер је полусложеница у питању, а шта радити с горенаведеним примерима?).

Ово наравно није једини пример будући да има безброј сличних једињења, посебно у биохемији. Којим облицима би требало дати предност? Било би корисно да искажу мишљење и они који се баве хемијом или биологијом.
98
Фонологија / Одг.: Занимљив задатак
« Последња порука nepomenik 15. 06. 2023. у 21.39 »
Hvala! Biće da je najjednostavnije rešenje - očekivano rešenje.

Da, zapazio sam, hm… sitne nepreciznosti, ne samo terminološke, u još nekim zadacima i u priručniku za pripremu.
No, ovo je za pravnike, preživećemo. ;)
99
Фонологија / Одг.: Занимљив задатак
« Последња порука Esquivalience 15. 06. 2023. у 20.27 »
​     А-ха! Видим; нашао сам. То је ово шесто у фонолошком одељку. И нису окачили решења. Онда мислим да низ под б) просто чине велари (задњонепчани). Судећи по самој збирци и питањима у окружењу, мислим да је решење ово:

               Подвуци гласове који не припадају низу:
               а) Ј, Ж, Љ, Њ, В, Д, Р, М, Н, З, Л   [и Д је подвучено, али се не види у овом фонту]
               б) К, Ћ, Г, Х, Џ, Ђ

     Питање подразумева да су целе групе гласова присутне у низу (бар тако мислим). Под а) су наведени сви сонанти, не само неки. Исто тако – под б) су наведени сви велари (К, Г и Х), а палатали су вишак. Сигурно су то мислили. Дат је већ постојећи, целокупан низ, па су у њега уметани други гласови.


​     Јој, није требало да питам одакле је питање. Није требало да питам. Сад сам узео да прелистам ту збирку и ево:
Цитат
     38.  У наведеним реченицима подвуци безличне глаголске облике и напиши њихов назив:
               а) Не треба се у срећи гордити ни у несрећи очајавати. ____________
               б) Није одустајао од расправе желећи истину. ____________
               в) Не могавши да заспи, одлучила је да настави са читањем књиге. ____________
               г) Све палачинке су намазане пекмезом од кајсија. ____________
​     А-ух! Тешко мени. Немам снаге да испишем шта све овде не ваља. Куку! [bua]
100
Фонологија / Одг.: Занимљив задатак
« Последња порука nepomenik 15. 06. 2023. у 07.11 »
Hvala na odgovorima!

Biće da autor zadatka cilja na (najmanje) dva glasa, jer je u formulaciji upotrebljena množina (a možda i ta množina zavarava, jer postoje dva dela zadatka… ah, tko će znati :)).

Mislim da je osnovnoškolski nivo tumačenja sasvim dovoljan.  :)

U skriptama za pripremu ne ide se tako duboko i pretpostavljam da se ne očekuje univerzitetski nivo znanja.


Zadatak je inače iz zbirke zadataka za prijemni ispit na Pravni fakultet u Novom Sadu.
Странице: 1 ... 9 [10]