Аутор тема: Ivo Andrić za sva vremena  (Прочитано 3046 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже vojvoda

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 214
    • Историјска библиотека
Ivo Andrić za sva vremena
« : 13. 03. 2011. у 16.05 »
Jedini pisac južnih Slovena koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost i najprevođeniji srpski pisac u svetu, Ivo Andrić, preminuo je na današnji dan 1975. godine.

Vojnomedicinska akademija je 13. marta 1975. godine saopštila je da je Ivo Andrić umro u 1.15 časova, a pariski list " Mond" je sledećeg dana imao na prvoj strani opširan članak "Smrću Ive Andrića jugoslovenska književnost gubi svog jedinog nobelovca…"

U času smrti imao je nepune 83 godine, a u beležnici je ostao zapis: "Pomisao na smrt izaziva, već sama po sebi, kod čoveka strah. A kod književnika i svakog ’javnog radnika’ dolazi uz to još i odvratnost od glupih i neiskrenih nekrologa koji nas čekaju…"

Danas, 36 godina docnije Srbija, region pa i svet obeležavaju pola veka otkako je Ivo Andrić, rođen 10. oktobra u Dolcu kraj Travnika primio u Stokholmu Nobelovu nagradu za književnost kao prvi, i za sada jedini pisac južnih Slovena koji je poneo to najviše literarno priznanje.

Andrić je kao nobelovac i akademik, i već onda najprevođeniji srpski pisac u svetu, sahranjen uz najviše počasti, a u Odboru za sahranu bilo je 45 najuglednijih ličnosti iz političkog i kulturnog života cele Jugoslavije, jer on jeste pripadao i Bosni i Hercegovini u kojoj je rođen i Hrvatskoj i Srbiji po poreklu roditelja, ali je sebe smatrao srpskim piscem.

Prema testamentu koji je juna 1975. proglašen punovažnim obrazovana je Zadužbina Ive Andrića kojoj su pripala sva sredstva od autorskih honorara kao i piščeva ušteđevina uključujući novčani deo Nobelove nagrade.

Prva sednica Upravnog odbora kojom je predsedavao Rodoljub Čolaković održana je godinu dana nakon piščeve smrti 12. marta 1976. godine i za prvog upravnika izabrana je njegova višedecinijska saradnica Vera Stojić.

Od tada pa do danas Zadužbina vodi računa o Andrićevoj književnoj baštini i dodeljuje nagradu koja nosi njegovo ime, za najbolju pripovetku ili knjigu priča.
Kao nosilac autorskih prava, Zadužbina vodi evidenciju o svakom novom objavljivanju njegovih romana, pripovedaka, poezije bilo da se radi o knjizi ili samo fragmentima.

Prema podacima koje iz Zadužbine, od 13. marta 2010. do 13. marta 2011. godine domaći izdavači su objavili 14 knjiga i emitovana je jedna radio dramatizacija. Strani izdavači su štampali 12 knjiga i jedan odlomak koji je uključen u veću celinu.

Pripremajući se za obeležavanje 50 godina od dodeljivanja Nobelove nagrade, Zadužbina je pripremila 10 tematskih zbirki pripovedaka i iz te kolekcije već su štampane četiri knjige, a do kraja jubilarne 2011. u knjiižarama će se pojaviti sve zbirke.

Opširnije na: http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2011&mm=03&dd=13&nav_id=498815

Тагови: