Аутор тема: Izmene u španskom pravopisu  (Прочитано 7182 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Izmene u španskom pravopisu
« : 1. 12. 2010. у 12.38 »
Ne znam gde o ovom da pišem, a moram, jer se eto, nadovezuje na onu nesrećnu raspravu o preskriptivnim i desriptivnim gramatikama i pravopisima. Španska kraljevska akademija je donela neke, po meni, značajne izmene u španskoj ortografiji, kao ukidanje nekih slova, uklanjanje obaveznih i dopuštenih grafičkih akcenata, kao i promene načina pisanja nekih reči.

Od sada, španski alfabet neće imati 28 nego 26 slova, jer CH i LL prestaju da budu slova. Zapravo, već od 1999. smatraju se digrafima, ali tek u ovom izdanju ortografije biće i formalno uklonjeni sa spiska slova. Dalje, Q se eliminiše u mnogim rečima, pa će od sad biti Irak a ne Iraq, Catar a ne Qatar, cuórum a ne quorum, a ako neko ipak želi da piše po starom, te reči moraju da se tretiraju kao reči iz stranih jezika, te se moraju pisati u kurzivu i bez tilde (u fazonu, kao da si napisao New York  a ne Nueva York).

Takođe se uklanja grafički akcenat (tilda) na nekoliko mesta: solo je nekad bilo pridev (sam) a sólo isključivo prilog (samo), od 1959. se akcenat piše samo u slučajima gde može doći do zbunjivanja, a od ove godine, ni u tim slučajima nije obavezno. Isto se dešava i sa pokaznim pridevima i zamenicama (zamenice su nosile obavezno akcenat, a pridevi ne).

Reči guión, huí, riáis, Sión, truhán, fié u nekim hispanofonim krajevima se izgovaraju kao diftonzi, negde kao hijati, pa je u skladu s tim bilo dopušteno pisati (ili ne) grafički akcenat. Od ove godine, RAE kaže: isključivo BEZ akcenta, bez obzira kako se izgovara.

Do sada se veznik o (ili) pisao obavezno s akcentom između dva broja (4 ó 5). Pravilo je bilo praktično: kako bi se razlikovalo slovo od nule. Međutim, od ove godine, to više nije pravilno, tj. pravilo se ukida, jer kako kažu "kompjuteri su otklonili mogućnost zabune koja je mogla da se desi u pisanju rukom".

Imena slova Y, W, B, V, I, Z se takođe menjaju, ali iako su isprva hteli da ukinu stare nazive, pod pritiscima raznih akademika i pisaca ipak su se odlučili da i ovde naprave, da tako kažem, dublet, pa se Y i dalje zove /i grijega/, pored novog imena /je/, W se i dalje može zvati /uve doble/, /ve doble/ ili /doble ve/, pored novog naziva /doble uve/, B se i dalje može zvati /be alta/ ili /be larga/ pored novog imena /be/, V /be baja/ ili /be korta/ pored /uve/, i /i latina/, pored novog /i/, itd… Ovde su, dakle, za razliku od onog malopre pomenutog pravila sa jednosložnim imenicama, liberalniji, pa su, iako su isprva hteli ukinuti dosadašnja imena, ipak pod pritiskom javnosti popustili i dozvolili upotrebu i starog i novog…

Meni lično se dopada način na koji nastaju (i nestaju) pravila u španskom jeziku.  Ne znam da li bi se španski pravopis mogao nazvati preskriptivnim ili deskriptivnim, mislim da je neka mešavina između to dvoje, jer dosta osluškuju upotrebu na celoj hispanofonoj teritoriji, pa tek onda donose nova i ukidaju stara pravila. Lično bih volela da se i naši akademici aktiviraju pa da imamo nove aktualizacije pravopisa i novi rečnik svakih, npr. 2-3 godine, a ne kao do sada, svakih 20 (i to ako imamo sreće). Doduše, i naš pravopis je doneo neke novitete, ali mi se sve čini da ima dosta toga što je i dalje nejasno ili zastarelo (konkretno, onaj imperativ od otići, pomenut ovde).

« Последња измена: 1. 12. 2010. у 12.40 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #1 : 1. 12. 2010. у 13.30 »
Meni se dopadaju izmene koje se tiču ukidanja digrafima statusa slova i ukidanja obaveze pisanja akcenta na pokaznim zamenicama, ali mi se ne dopadaju ove zabrane pisanja akcenta i ukidanje grafija sa <q> i, da treba da pišem nešto na španskom sad, i dalje bih pisao Iraq i Qatar. Što se tiče naziva slova, ja sam učio be, uve, uve doble, i i i griega, ali je je vrlo praktično rešenje.

Francuzi su poslednju reformu pravopisa imali početkom devedesetih, koja je pojednostavila pisanje brojnih reči, ali većina i običnih i školovanih ljudi i danas piše kako je bilo pre. Nemci su takođe imali reformu sredinom devedestih, ali i tamo mnogi i dalje pišu po starom.
« Последња измена: 1. 12. 2010. у 13.38 Bəʊləʊ »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #2 : 1. 12. 2010. у 13.47 »
Ja ne volim ukidanje akcenata, jer su, po meni, bili prilično korisni. Jasno je da će mnogi nastaviti kako su i do sad pisali (navike su opasna stvar), ali zapravo i nema nekih stvarnih promena, samo dodavanja, iako su u početku bile predviđene baš promene, ali eto, pod pritiskom se predomisliše, pa je sad uglavnom po svim tačkama osim kod jedne, i dalje ok pisati po starom.

Što se naziva slova tiče, ima svega i svačega, a koliko ja vidim, i ovde, ne samo u Americi (kako navode novine) koriste se dosta nazivi b alta/baja za B i V. Konkretno, ovde se tako kaže na katalonskom, pa sam mislila da to dolazi zbog toga, ali vidim da i u Americi isto kažu. Fora je u tome što u španskom, B i V se izgovaraju identično pa ih valjda tako i razlikuju (visoko i nisko B).

Nije ti poznat termin "i latina"? Ja sad više ne mogu da se setim šta sam učila u Srbiji, a šta sam naučila kad sam ovde došla… Inače, sva ostala slova znam samo pod jednim jedinim imenom, kao i ti, plus Z kao zeta (čita se /θeta/, a ovde vidim da ima više što naziva, što načina pisanja: zeta, ceta, zeda, ceda…

Moram da budem iskrena, ovo sa Q mi još uvek nije do kraja jasno, jer se isprva pominje slovo K, koje je do sada smatrano "inostranim" slovom, tj. slovom koje se koristilo samo u rečima stranog porekla (tipa "kiosko"), ali onda se govori i o C (konkretno, Catar).

Evo ti odlomak, ajd možda ti prokljuviš šta su tačno hteli navesti kao razlog za ovu promenu…

Цитат
Catar y no Qatar. Aunque no siempre lo fue, recuerda el coordinador de la nueva ortografía, la letra k ya es plenamente española, de ahí que se elimine la q como letra que representa por sí sola el fonema /k/. "En nuestro sistema de escritura la letra q solo representa al fonema /k/ en la combinación qu ante e o i (queso, quiso). Por ello, la escritura con q de algunas palabras (Iraq, Qatar, quórum) representa una incongruencia con las reglas". De ahí que pase a escribirse ahora: Irak, Catar y cuórum. ¿Y si alguien prefiere la grafía anterior: "Deberá hacerlo como si se tratase de extranjerismos crudos (quorum, en cursiva y sin tilde)". Aunque esta regla no sirve para los nombres propios, que se siguen escribiendo en redonda, del mismo modo que hay quien prefiere escribir New York a Nueva York.
El PAIS
« Последња измена: 1. 12. 2010. у 13.52 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #3 : 1. 12. 2010. у 14.09 »
Ma i oni palamude. Kao <k> je sad već odomaćeno a <q> kao nije - pa neka sačekaju malo pa će i <q> da se odomaći kao <k>.

Razumem samo da je Irak sa <k> zato što /k/ na kraju reči nije svojstveno za španske reči i nema tradiciju pisanja sa <c>, dok je Catar sa <c>, zato što je /k/ u toj poziciji sasvim normalno za španski i po tradiciji se piše <c>. Ali zašto kiosco nije quiosco po toj logici?

Ali znači može Iraq i Qatar i dalje u tekstu da se piše normalno kao i New York[fsmile]

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #4 : 1. 12. 2010. у 14.31 »
Рекох ти, киоск је страна реч, па је стога К пореузето из енглеског, јер К се до сад није сматрало шпанским словом. Али мени ипак није јасно ово:

…de ahí que se elimine la q como letra que representa por sí sola el fonema /k/. "En nuestro sistema de escritura la letra q solo representa al fonema /k/ en la combinación qu ante e o i (queso, quiso)."

Превод:
… стога је предложено да се q елиминише као слово које представља само по себи фонему /k/. У нашем ортографском систему слово q представља фонему /k/ само у комбинацији qu испред e и i (queso, quiso).

Елем, како то само по себи представља фонему /k/, кад имамо qu??? А онда се укида тамо где ЈЕСТЕ само фонема /k/ (Qatar, quorum —  čita se /katar/ i /kuorum/). И чему ово претходно помињање слова К као иностраног, па одомаћеног, кад се Q ne menja samo slovom K, nego i C? Zapravo, ne znam gde bi se zamenilo slovom K, osim na kraju reči, što je vrlo retko, kao u Iraq, jer u svim ostalim položajima se može mirne duše zameniti sa C, kako si ti to već objasnio…

Plus što je Q zaista špansko slovo, u odnosu na K… No, dobro, bilo je i X pa ga više nema. Nekad sepisalo Xavier, sad Javier… A i čitalo se kao /š/, a sad kao /h/, no tu već zalazimo na teritoriju istorijske lingvistike, a ima  20 godina najmanje od kad sam se ja time poslednji put bavila…
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Bəʊləʊ

  • Старији члан
  • ****
  • Поруке: 234
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #5 : 1. 12. 2010. у 15.12 »
Елем, како то само по себи представља фонему /k/, кад имамо qu??? А онда се укида тамо где ЈЕСТЕ само фонема /k/

Pa to su i napisali: <q> se briše tamo gde ono sámo beleži fonemu /k/, jer se po tradiciji ono koristi samo sa <u>.

A govore da je <k> već odomaćeno da bi rekli kako sa njim postoji konzistentan način beleženja foneme /k/: <c> ispred vokala zadnjeg reda /a, o, u/, <qu> ispred vokala prednjeg reda /e, i/, <k> u ostalim pozicijama. Tako uvek znaš kako da zabeležiš fonemu /k/: /kasa/ kao casa, /keso/ kao queso, /folk/ kao folk, i da čitaš <qu> kao /k/. A ako se dozvoli upotreba <q> i van kombinacije sa <u> ispred prednjih vokala, onda se ta konzistentnost gubi i više ne znaš kako da beležiš fonemu /k/: /koran/ kao Corán ili Qorán, /katar/ kao Catar ili Qatar, /irak/ kao Irak ili Iraq, i da li da čitaš <qu> kao /kw/ u quórum ili kao /k/ u que.
« Последња измена: 1. 12. 2010. у 15.18 Bəʊləʊ »

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Izmene u španskom pravopisu
« Одговор #6 : 1. 12. 2010. у 15.55 »
Da, jasno mi je sad. Mislim da su oni tu nešto zbrljali kad su pisali članak, pa je malo nejasno. Promena je ipak, logična, jer kombinacije QUA i QUO su izuzetno retke, pa nije zgoreg uniformisati jezik, čime se olakšava pisanje.

Nemam sad ovde DRAE, ali imam neki enciklopedijski rečnik, na QUA ima tačno sedam reči, od čega su tri prezimena: Quadros, Quarenghi, Quasimodo. Ostale reči na QUA su: quaestio (filozofski pojam), quanto (kvant, pojam iz fizike, ne upitna/odnosna zamenica kako), quark (kvark, takođe pojam iz fizike), quasar (opet pojam iz fizike), i quattrocento (pojam iz ital. umetnosti). Imena se uvek pišu kako se pišu, i neće se menjati, a svaka od ovih reči mogla bi ladno da se zameni sa C, osim možda u quanto (da se ne bi mešalo sa cuanto) i quattrocento (pretpostavljam da je reč preuzeta iz italijanskog), mada i ovde se može prebaciti u cuatrochento, tj. "pošpanjolizirati" (kad su mogli da pošpanjolize wiskey u güiski, pa mogu i cuattrocento u cuatrochento, o cuatrociento).

Od reči na QUO ovaj rečnik beleži samo već pomenuti quorum.

Izgleda da je slovo Q na putu da odumre, isto kao što se desilo i sa slovom X… Gledam u rečnik, i reči koje počinju sa X isključivo su reči grčkog porekla ili astečkog, a i u sredini reči i na kraju jedva da se i pojavljuje…
« Последња измена: 1. 12. 2010. у 15.58 Бруни »
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Тагови: