Српски језички атеље

Српски језички атеље => Граматика => Тему започео: Lea у 16. 01. 2013. у 00.01

Наслов: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Lea у 16. 01. 2013. у 00.01
Шта су глаголи потпуног значења, а шта су  глаголи непотпуног значења? Како се они  разликују,  по чему?
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Vukvuk у 16. 01. 2013. у 07.54
Pod glagolima nepotpunog značenja verovatno se misli na modalne (moći, smeti…), fazne (početi, završiti…) i slične glagole, koji se kombinuju sa glagolima "punog" značenja u složeni predikat. Sintaksički, oni se od drugih glagola razlikuju upravo po tome — što u kombinaciju sa drugim glagolima čine složeni predikat. Semantički, unose modalno, aspektualno i sl. značenje.

Međutim, nepotpuno značenje imaju i kopulativni (biti) i semikopulativni (postati, smatrati…) glagoli, tj. kopulativni glagoli takoreći i nemaju značenje. A nepotpuno značenje imaju i glagoli koji obavezno zahtevaju prilošku dopunu (ići, nalaziti se…). Mada oni zapravo imaju značenje, samo ono nije konkretizovano…
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Lea у 16. 01. 2013. у 10.17
Да ли прелазни глаголи припадају категорији глагола непотпуног значења ?
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Vukvuk у 16. 01. 2013. у 12.01
Pazi, potpuno/nepotpuno značenje nije neka clear-cut kategorija. Ako spremaš neki ispit, moraš da vidiš kako autor po čijoj knjizi se spremaš definiše tu kategoriju.

Ovako napamet, prelazni glagoli jesu na neki način nepotpuni utoliko što zahtevaju dopunu, ali ne bih rekao da je nepotpuno njihovo značenje: neprelazan glagol, npr. (na)pisati, ima već određeno značenje, nosi već prilično određenu informaciju, i pre nego što ga povežeš sa nekim objektom, mada je činjenica da ta informacija nije do kraja konkretizovana.

Značenje glagola koji zahtevaju priloške dopune je još manje konkretizovano: npr. nalaziti se, samo za sebe, ne nosi naročitu informaciju, osim da će biti reči o mestu na kojem se nešto nalazi.

Modalni i fazni glagoli takoreći nemaju samostalno značenje, već dodaju komponentu značenja na značenje izraženo glagolom uz koji stoje. Semikopulativni glagoli su veoma bliski ovim glagolima jer takođe nemaju samostalno značenje, već unose komponente modalnosti (smatrati) ili aspektualnosti (postati) u odnos između subjekta, objekta i predikativa.

Konačno, kopulativni glagoli takoreći nemaju značenje, već služe samo kao spona, sintaksički marker pripisivanja subjektu sadržaja predikativa. Dakle, na jednom kraju se nalaze "punoznačni" neprelazni glagoli, na drugom kopulativni glagoli. Gde u tom kontinuumu će neki gramatičar povući crtu zavisi od njega i svrhe sa kojom uvodi pojam "glagola nepotpunog značenja".
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Lea у 16. 01. 2013. у 17.08
Хвала на исцрпном одговору! Имам још једно питање. Да ли се у српском језику,  терминолошки разликују додатак који се јавља уз глаголе потпуног значења (односно необавезна допуна) и додатак који иде уз глаголе непотпуног значења, као обавезна допуна? Како ја разумем, обавезна допуна се зове предикатив који не укључује објекат као аргумент, а како би се онда звала необавезна допуна (на енг. adjunct)?   
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Vukvuk у 16. 01. 2013. у 21.33
Engleskom adjuncts u srpskoj gramatici uglavnom odgovaraju priloške odredbe, mada možda ne sasvim. Priloške odredbe su rečenični konstituenti koji ne ulaze u argumenatsku strukturu glagola. S druge strane su imenski i priloški predikativ, pravi objekat, nepravi objekat, priloška dopuna. Imenski (izraženi imenicom, pridevom ili imenskom sintagmom) i priloški predikativ (izraženi prilogom ili imenskom sintagmom "sa priloškim značenjem") stoji uz kopulativne i semikopulativne glagole. Neki semikopulativni glagoli takođe mogu imati objekat (smatrati nekoga…). U dopune spadaju pravi i nepravi objekat i priloške dopune (ići negde/nekud itd.). Dopune, za razliku od odredbi, ulaze u argumenatsku strukturu glagola, i odgovaraju engleskom arguments.
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Lea у 18. 01. 2013. у 01.10
Прилошка одредба је усмерена према догађају (описује околности, начин, итд.). Међутим, постоји и нека врста "adjunct" која је по значењу усмерена према учесницима радње (субјекту или објекту), на пример: Васпитала је сина поштењаком (звучи мало архаично). Овде "поштењаком" сигурно није прилошка одредба. Тажим за то прави термин.
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: J o e у 18. 01. 2013. у 09.08
У србистици је то актуелни квалфикатив.
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: Lea у 19. 01. 2013. у 11.15
Хвала на помоћи. Под термином "актуелни квалификатив" (АК), проверила сам на Интернету и у литератури. Нашла сам и бројне примере. Да ли се у србистици користи термин "секундарни предикат" за АК који се налази иза (примарног ) предиката у реченици? Пошто су АК у примерима које сам нашла углавном  дескриптивни, да ли у српском језику  постоји термин "резултативни АК", односно "резултативни секундарни предикат", као што је са "поштењаком" у мом претходном примеру?
Наслов: Одг.: глаголи потпуног значења
Поруку послао: J o e у 19. 01. 2013. у 15.49
Љ. Поповић у граматици даје синониме атрибутско-прилошка одредба, предикатски атрибут, привремени атрибут, а од типова разврстава на АК субјекта и АК објекта (на основу конгруенције и семантике), одн. према значењу: на начински, временски, узрочни. Не знам шта кажу Пипер и др. у Синтакси (то ће Вуквук посведочити).

М. Ивић инструментал у овој употреби назвала је „и. основне карактеристике“ (у историји јез. је он био много живљи).