Аутор тема: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom  (Прочитано 25480 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #15 : 14. 08. 2018. у 13.12 »
problem nije na nivou pravopisa, nego na nivou politike.
Оне политике која сматра да би оба писма требало да буду равноправна. Зашто би требало да буду равноравна?
Историја затомљавања ћирилице као дела српског идентитета сеже далеко у прошлост.
У ближој прошлости, оној коју ја памтим, (пошао сам у школу 1955.) сећам се да се у покојној Југославији нису производиле писаће машине на ћирилици. То је била политичка одлука, техничких проблема није било.
Равноправност оба писма, као и прича о српској латиници, само је подметање и легализовање употребе латинице свуда где се ишта пише.
У праву је Гримаив да то прави проблем у стручном тексту, али зашто не би једна социолошка расправа била писана ћирилицом?
« Последња измена: 14. 08. 2018. у 13.38 Зоран Ђорђевић »

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #16 : 14. 08. 2018. у 13.24 »
Hvala, mmalinovski, na korisnim sugestijama. Videću šta može da se primeni (ne zavisi sve od mene, kao pojedinca, već i od saglasnosti kolega).
Da, bilo bi to favorizovanje latinice kada bi se stručni tekstovi morali pisati latinicom. Svako moranje je ograničavanje slobode izbora. Međutim, kao što bi svi formulari trebalo da budu ispisani ćirilicom, kao zvaničnim pismom (a nisu), a da oni koji ih popunjavaju to rade pišući ćirilicom (kao što ne rade uvek), tako bi možda i stručni radovi na srpskom mogli da budu izuzetak, pragmatičnosti radi. Mene niko neće naterati da pišem i potpisujem se latinicom kad pišem rukom, ali isto tako razmišljaju oni koji inače pišu i potpisuju se latinicom, pa je ovo zakonsko nametanje pisma u svim zvaničnim tekstovima neefikasno, po mom mišljenju.  Mislim da je mnogo veći problem u srpskom jeziku to što nam strani izrazi masovno ulaze u svakodnevni govor, a da niko i ne pomišlja da pokuša da ih prevede ili ih prevodi veoma netačno. Neki od tih izraza imaju svoje srpske varijante, ali nije "in" koristiti ih. To je naročito slučaj sa stručnim terminima. Međutim, da navedem neke koji to nisu: eventi (događanja), kastinzi (audicije), stejdž (bina, pozornica), daunlodovanje, editovanje teksta (uređivanje, sređivanje teksta), po difoltu (po definiciji), kao i stručni izrazi u biologiji - kodiranje proteina, leder, lodiranje gela i sl. U stučnim tekstovima na srpskom i govoru u biologiji često sve vrvi od rogobatnosti, bilo pisano latinicom ili ćirilicom. Ovo što sam navela kao primer je "mala maca" u odnosu na to kakvi tekstovi mogu da budu.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #17 : 14. 08. 2018. у 13.34 »
E, da, ovo je izvan teme, da ne kažem digresija, ali moram:
Jedna moja koleginica stalno govori "poniženje" kad govori o "sniženju cena". Mislila sam da se šali, ali ne, ona stvarno ne prepoznaje razliku u značenju, a srpski joj je maternji jezik.
Druga, studentkinja, želeći da se predstavi kao pouzdana osoba potencijalnim mentorima, šalje svoj Curriculum vitae u kojem piše kako je "uvek proračunata". Verovatno misli na to da je "promišljena", ali ne prepoznaje razliku u značenju, pa se predstavlja kao osoba koju niko normalan ne bi uzeo za saradnika.  :)

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #18 : 14. 08. 2018. у 13.49 »
Немарност према језику посебно се огледа у коришћењу ошишане латинице. Разумем донекле поруке на мобилном, али људи без зазора пишу коментаре на форумима, на друштвеном мрежама, на сајтовима новина… Имао сам прилике да видим један докторски рад писан тако, а професор који га је писао није нашао за сходно да руком допише дијакритике. Рад је обиман, имало би ту доста посла, али није то била прича како се провео на мору.
Тај немар према језику могао би се некако упоредити са немаром према природи.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #19 : 16. 08. 2018. у 11.59 »
 :) Dopada mi se izraz "ošišana latinica". Da, strašno je teško promeniti tastaturu.
Ima mentora i "mentora". Kada je reč o doktoratima iz oblasti biologije, većina kandidata i mentora smatra pitanje pisanja doktorata srpskim jezikom drugorazrednim pitanjem, tj. ne posvećuje dovoljno pažnje tome, smatrajući da je bitno ono što je urađeno, a ne kako je to predstavljeno. Ja ispravljam u studentskim i doktorantskim tekstovima, kao i u temama za doktorate svaku slovnu, pravopisnu i gramatičku grešku koju uočim, ne dam im da pišu "dj" umesto "đ" i stalno nešto zakeram po pitanju jezika, pa me kolege smatraju napornim komplikatorom, a studenti me ne vole, jer smatraju da nije moje da im ispravljam radove jezički. Mislim da je pismenost bitna koji god fakultet da osoba upiše, a na fakultet nam dolaze sve nepismeniji i nepismeniji. Nešto bi trebalo uraditi po tom pitanju, ali mislim da uvođenje obaveznog kursa i ispita iz maternjeg jezika neće ništa suštinski popraviti. Biće to još jedan "nestručni" kurs, koji će gledati da nekako skarabudže zato što moraju.
Najsvežiji primer nepismenosti (iz jednog master-rada): "Etarsko ulje divlje nane je dobijeno od istog uzorka  biljke koji je korišćen za eksperiment u vodenom ekstraktu. Ulje je dobijeno vodenom destilacijom uz pomoć dr Danijele …  iz Instituta … u laboratoriji za biljnu fiziologiju." [bonk]

Тагови: