Аутор тема: Martha  (Прочитано 8288 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Farenhajt

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 754
  • Говорим: engleski, delimično francuski i ruski
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Martha
« Одговор #15 : 16. 06. 2012. у 19.31 »
Nisi morao pretraživati rječnik, ima u tabeli adaptirani izgovor /ar/, samo nisam bio pregledao sve redove. [pljas2] Dakle, jeste sistemsko rješenje (a šta li je onda ukorijenjeno u Martas Vinjard?).

Možda je prosto hteo da naglasi da ne treba prevoditi:

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/108428/Republikanci-vole—-ranceve-a-demokrate-elitna—mesta/print

http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Ima-odmora-dok-traje-obnova.lt.html

Ali onda bi uzvičnik morao da stoji i kod Najagara Fols.

S druge strane, nema uzvičnika kod prilagodbe "Cape Town" u "Kejptaun", kao ni kod "Hawaii", gde prenošenje međuvokalskog "w" kao "v" mora biti izuzetak (tj. sistemski bi bilo Hauaji"). Puke greške? (Već je bila velika rasprava oko Hadsonovog zaliva.)

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
Одг.: Martha
« Одговор #16 : 16. 06. 2012. у 19.45 »
S druge strane, nema uzvičnika kod prilagodbe "Cape Town" u "Kejptaun", kao ni kod "Hawaii", gde prenošenje međuvokalskog "w" kao "v" mora biti izuzetak (tj. sistemski bi bilo Hauaji"). Puke greške? (Već je bila velika rasprava oko Hadsonovog zaliva.)

Uzvičnik se stavlja kod adaptiranog izgovora, ali on je u redu: /kejp taun/, samo što je uobičajeno spojeno pisanje, Kejptaun. A Hawaii ima /w/ u IPA zapisu, ne /au/ (pogledao sam u LPD i CPD).

Ван мреже Farenhajt

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 754
  • Говорим: engleski, delimično francuski i ruski
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Martha
« Одговор #17 : 16. 06. 2012. у 19.55 »
S druge strane, nema uzvičnika kod prilagodbe "Cape Town" u "Kejptaun", kao ni kod "Hawaii", gde prenošenje međuvokalskog "w" kao "v" mora biti izuzetak (tj. sistemski bi bilo Hauaji"). Puke greške? (Već je bila velika rasprava oko Hadsonovog zaliva.)

Uzvičnik se stavlja kod adaptiranog izgovora, ali on je u redu: /kejp taun/, samo što je uobičajeno spojeno pisanje, Kejptaun. A Hawaii ima /w/ u IPA zapisu, ne /au/ (pogledao sam u LPD i CPD).

Izgovor kejp taun napisan odvojeno, izgovor njujork napisan spojeno, a oba toponima u pisanju spojena?

Aha, kod geografskih imena on međuvokalsko "w" hoće kao "v", ali kod ličnih imena hoće ga kao "u". Te će tako biti "Lovel u Indijani" ali "Persival Louel"? (Oboje: Lowell.) Gad olmajti.

EDIT: Ali ne! Lowell je ipak Louel i kao naseljeno mesto… i nigde nikakvog uzvičnika ni kad je "u" ni kad je "v".
« Последња измена: 16. 06. 2012. у 20.00 Farenhajt »

Ван мреже Бојан Башић

  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 263
Одг.: Martha
« Одговор #18 : 17. 06. 2012. у 14.51 »
Aha, kod geografskih imena on međuvokalsko "w" hoće kao "v", ali kod ličnih imena hoće ga kao "u". Te će tako biti "Lovel u Indijani" ali "Persival Louel"? (Oboje: Lowell.) Gad olmajti.

Ma ne, nego je razlika u /həˈwaɪiː/ spram /ˈlɔʊəl/.

Ван мреже Farenhajt

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 754
  • Говорим: engleski, delimično francuski i ruski
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Martha
« Одговор #19 : 17. 06. 2012. у 18.37 »
Aha, jedno je diftong a drugo suglasnik. Point taken. Ali imaš li TI neku ideju za uzvičnik uz Martas Vinjard?

EDIT: Hej, da nije zbog Martaz?
« Последња измена: 17. 06. 2012. у 18.57 Farenhajt »

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
Одг.: Martha
« Одговор #20 : 17. 06. 2012. у 19.47 »
EDIT: Hej, da nije zbog Martaz?

Vjerovatno. CPD kaže da u tom slučaju ide /z/ iza vokala.

Ван мреже Бојан Башић

  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 263
Одг.: Martha
« Одговор #21 : 17. 06. 2012. у 20.04 »
EDIT: Hej, da nije zbog Martaz?

Verovatno upravo zbog toga. Kao što Stoundar reče, u takvim slučajevima po engleskom izgovoru je /z/, a kod Prćića imamo i primer St George’s /sent džordžiz/.

Što se grešaka tiče, moj utisak je da su rečnici vrlo pedantno urađeni. (Veliku zamerku, doduše, imam na to što Prćić nije sve elemente njegovog transkripcionog sistema naveo tamo gde objašnjava sistem — već se neki moraju samostalno izvoditi na osnovu primerâ, ili saznavati u ličnoj komunikaciji s njim — no to nije od značaja za ono o čemu ovde razgovaramo.)

Тагови: