Српски језички атеље > Транскрипција
Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
Grimaiv:
Uskoro će svi doktorati, master-radovi i diplomski radovi morati da se pišu ćirilicom. Za nas koji se bavimo prirodnim naukama i orijentisani smo na korišćenje latiničnih skraćenica i termina koji se (zbog nedostatka stručnog koncenzusa) koriste često u originalu, to će da bude haotično. Već sam se susrela sa tekstom u kojem su hemijski izrazi cis- i trans- samo prebačeni u "цис- и транс-", a latinične, međunarodno prihvaćene skraćenice naziva jedinjenja su, takođe, samo prebačene u ćirilicu, bez obzira na srpske nazive tih jedinjenja (na primer, ATP, skraćenica za adenozin trifosfat, postaje "АТП"). Interesuje me šta je pravilno, šta drugi misle o tom "sakaćenju" jezika i šta se može uraditi. Da napomenem, ja pišem ćirilicom kad pišem rukom, ali na kompjuteru koristim isključivo latinicu da ne bih mešala pisma onda kada moram da upotrebim latinicu (na primer, kad pišem latinske nazive vrsta živih bića). Ne sviđa mi se da kršim pravila maternjeg jezika, a, opet, moram da vodim računa o struci.
Šta nam je činiti?
Зоран Ђорђевић:
Не видим зашто је проблем, "сакаћење", како ти кажеш, и зашто би било ружно да се у тексту у коме се помиње, на пример, степски смук, дода латиницом његово латинско име - Dolichophis caspius Поскок је Vipera ammodytes и тако редом.
Друго, пребацивање са једног на друго писмо траје пола секунде, шифт + алт и назад, не треба ти миш.
Треће. Које писмо користиш у необавезној комуникацији, кад пишеш мејлове, поруке на фејсу, коментаре на некој мрежи, тамо где немаш стручних израза? Кладим се у пиво да користиш латиницу. Зашто?
На овом форуму смо пре много година прежвакавали тему о ћирилици и латиници и о томе зашто преовлађује латиница. Моје објашњење је било да је то зато што се ћирилица доживљава као писмо полуписмених, оних са четири основне, а да је писати латиницом "ин", знак вишег образовања.
Grimaiv:
Nisu problem latinski nazivi vrsta, to je već dogovoreno kako se piše u ćiriličnom tekstu, nego skraćenice za koje ne postoji dogovor o prevođenju u ćirilicu. To su skraćenice engleskih izraza i kada se direktno prevedu u ćirilicu ne predstavljaju pravu skraćenicu srpskog izraza, a neke od skraćenica su tako uobičajene da se i ne daju pre njih srpski izrazi. Drugim rečima, niko ne bi znao na šta misliš kad daš ćiriličnu skraćenicu. Rusi su to rešili tako što su se dogovorili kako se u njihovom pismu koja engleska (ili neka druga strana) skraćenica piše, pa oni nemaju problem sa mešanjem ruskog i latiničnog pisma.
Da, lako je preći sa jedne tastature na drugu, ali količina tih latiničnih skraćenica u jednom ćiriličnom stručnom tekstu je toliko velika, da bi odnos ćirilica: latinica verovatno bio velliki - skoro u svakoj rečenici najmanje po jedna latinična skraćenica. Ne znam šta ste ranije prežvakavali, ali ne mislim da je ćirilica pismo polupismenih. Meni je ona milija kad čitam beletristiku i "čitljivija" mi je . Međutim, živa je istina da ona nije danas "in", naročito kod tinejdžera, verovatno zbog njihove generalne nesklonosti čitanju knjiga i mentalne lenjosti (ko će da se prebacuje sa jednog na drugo pismo svaki čas). S druge strane, mislim da oba pisma treba da budu ravnopravna. Sadržaj teksta suštinski isti, samo je forma drugačija, a sve je jedan te isti jezik.
Зоран Ђорђевић:
--- Цитат: Grimaiv у 11. 08. 2018. у 19.51 --- Rusi su to rešili tako što su se dogovorili kako se u njihovom pismu koja engleska (ili neka druga strana) skraćenica piše, pa oni nemaju problem sa mešanjem ruskog i latiničnog pisma.
--- Крај цитата ---
А зашто ми не бисмо то решили на исти начин?
У овом коментару немаш чак ни пример који је проблематичан, па га ипак пишеш латиницом.
mmalinovski:
--- Цитат: Grimaiv у 8. 08. 2018. у 20.37 ---Uskoro će svi doktorati, master-radovi i diplomski radovi morati da se pišu ćirilicom. Za nas koji se bavimo prirodnim naukama i orijentisani smo na korišćenje latiničnih skraćenica i termina koji se (zbog nedostatka stručnog koncenzusa) koriste često u originalu, to će da bude haotično. Već sam se susrela sa tekstom u kojem su hemijski izrazi cis- i trans- samo prebačeni u "цис- и транс-", a latinične, međunarodno prihvaćene skraćenice naziva jedinjenja su, takođe, samo prebačene u ćirilicu, bez obzira na srpske nazive tih jedinjenja (na primer, ATP, skraćenica za adenozin trifosfat, postaje "АТП"). Interesuje me šta je pravilno, šta drugi misle o tom "sakaćenju" jezika i šta se može uraditi. Da napomenem, ja pišem ćirilicom kad pišem rukom, ali na kompjuteru koristim isključivo latinicu da ne bih mešala pisma onda kada moram da upotrebim latinicu (na primer, kad pišem latinske nazive vrsta živih bića). Ne sviđa mi se da kršim pravila maternjeg jezika, a, opet, moram da vodim računa o struci.
Šta nam je činiti?
--- Крај цитата ---
a šta bi drugo ATP na ćirilici bilo nego АТП?
inače, neke skraćenice se ne mogu pisati na ćirilici na onaj način na koji se mogu pisati na latinici:
one skraćenice koje se izgovaraju slovo po slovo (a be ce de, ej bi si di i dr.), se na ćirilici mogu pisati u skraćeničkom obliku (npr. ПТТ) samo ako se izgovaraju sa srpskim buhštabirungom, a ako se izgovaraju sa engleskim ili francuskim i dr. onda se na ćirilici moraju pisati onako kako se izgovaraju, sa crticom (da je PTT neka američka kompanija, pisalo bi se Пи-Ти-Ти)
pošto se ATP čita a-te-pe, ne treba da se piše drugačije na ćirilici.
u ostalom, čitajući tvoj post, čini mi se da osim ove eventualne dileme i ne postoji nikakav problem.
Навигација
[0] Списак порука
[#] Следећа страница
Пређи на пуно издање