Хрвати имају неку своју политику по питању језика, знамо и зашто, и мислим да их ту не треба копирати.
Kopirali ne kopirali, pristizaće nama preko Dunava svašta što nam bude bilo upotrebljivo. Da li se iko IKAD zapitao zašto, pobogu, Srbi i dalje uporno govore "poreski o
bveznik", kad reč "o
bveza" postoji ISKLJUČIVO u hrvatskom standardu?
Koliko se rečî poreklom s hrvatske strane uopšte više ne osećaju kao kroatizmi? Nekoliko primera: brojka, ishod, učinak, uređaj, tečaj, oprost, dopust, vozilo, zdravstvo, pouzeće, potraga, glasina, latica, svratište, drvored, redosled, jezikoslovac, strahovlada, temeljit, obziran, poguban, napadan, najaviti, izvestiti, odveć itd.
Koliko se rečî poreklom s hrvatske strane danas osećaju kao tek magloviti kroatizmi koji uopšte ne odudaraju u srpskim tekstovima, premda imaju svoj srpski "primarni prevod"? Evo takođe nekoliko primera, s "primarnim prevodima" u zagradi: mučnina (gađenje), upala (zapaljenje), prehlada/prehladiti se (nazeb/nazepsti), rasveta (osvetljenje), prigoda (prilika), tuđica (strana reč), posuda (sud), odgoj (vaspitanje), zagovornik (pobornik), stupanj (stepen), ćutnja (ćutanje), žmigavac (migavac), dojam (utisak), postotak (procenat), stotinka (stoti deo), znatiželja/znatiželjan (radoznalost/radoznao), nekretnina (nepokretna imovina), neboder (oblakoder), smeće (đubre), ples (igra), hir (ćef, kapric), dragulj (dragi kamen), zubar (zubni lekar), konobar/konobarica (kelner/kelnerica), pretinac (fah, pregradak), tračnica (šina), kvačilo (kuplung), očit (očigledan, očevidan), rastresen (rasejan), istodoban (istovremen), odgoditi (odložiti), opskrbiti (snabdeti), pridoneti (doprineti), zavredeti (zaslužiti), poprimiti (steći, dobiti), raskrinkati (demaskirati), napokon (najzad), u povodu (povodom), poput (kao), naspram (prema, nasuprot), nakon (posle), nakon što (pošto) itd.
(Primeri su iz Ivić, Klajn, Pešikan, Brborić,
Srpski jezički savetnik, 2. izdanje, 2004)
Kakav god bio naš
politički odnos prema hrvatskom jeziku, državi, kulturi itd.,
jezički se ne može ni srpski "odbraniti" od hrvatskog ni obratno. A i ne treba.