0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.
jutro […] Oblik ustro nije se očuvao u hrv.-srp. On se tačno pokriva s baltičkim izrazima za zoru: lit. auštra, lot. austrą »praskozorje, prva svjetlost danja«, lit. austa = lot. aust »razdanjuje se«. Suglasnik t kod *ustro ne pripada osnovi, nego uklanja tešku suglasničku skupinu sr kao u oštar (consonne intercalée). Upor. stcslav. га ustra »το πρωί« i makedonski zastra »id«. Izvedenice postoje samo od jutro. Prilozi : sintagma sjûtra (gen., Vuk, južni krajevi), sjutraveče (Vuk) > sutra (Piva-Drobnjak, ŽK), općenito sutra (i Istra, od utro), preksutra, izjutra (Kosmet) »u jutro« prema Izutra (Mikalja) = zjutra (Glavinić, Cvit) = hrv.-kajk. i čakavski (Korizmenjak, Vrbnik, Cres) zütra. Razlikovati treba prilog sutra od s jutra: kad bio danak s jutra svane (Vetranie l, 14). Pojačava se s akuzativom vremena sjûtradan = sjutradne (Martié) = sjütradanek = sutradan. U istom značenju očuvao se i sam lokativ jutre (ovako stcslav., bug. i rus.): hrv.-kajk. jutri = jutre (Kosmet), jutredăn pored jütredan = jutridan (čakavci, 14. v.). Unakrštenjem od sjutra i jutri nastade sjutri (Martié), sjütredan = sjutrīdān (Vuk, Crna Gora). Prema ovima jùtrodan (Istra) mjesto sutradan. […]