Stoundare, ti tražiš legitimitet za grupu jezički nedoraslih i lenjih stručnjaka iz drugih oblasti - najčešće kompjuteraša - koji bi verovatno doživeli nervni slom kad bi videli lokalizaciju Vindousovog sučelja na srpski (k tome još i ćirilicom).
Ne, ja tražim legitimitet za grupu jezički doraslih stručnjaka i laika koji žele da koriste jezik onako kako osjećaju da se sad koristi, bez ikakve ideologije o tome kakav bi mogao da bude. Dakle, pošto osjećam da mogu napisati
računar ili
štampač, naći će se i te riječi u mom tekstu. Ako osjetim da mi
pregledač nije običan izraz, napisaću
brauzer. Ne zanima me šta će biti za pedeset godina ili šta je bilo prije pedeset godina, nego da ja ne budem taj koji unosi inovacije u standardni jezik, koji na njemu provodi kojekakve zahvate u nadi da će ih ostali pisci prihvatiti. Ja sam taj koji opušteno sjedi u fotelji i subjektivno odmjerava kako se jezik koristi danas, s tim da nemam ništa protiv spontanog ustaljivanja stranih riječi, jer standardni jezik nije samo za dijete od pet godina koje pita tatu šta je hipokoristik, nego i za one koji uče engleski i vremenom nauče da prepoznavaju mnoge latinske i grčke izraze.
Otkud ti uopšte PRAVO da karabudženje stranih reči u domaći jezik (bilo je toga i sedamdesetih, u onom "gastarbajterskom srpskom") smatraš legitimnom opcijom, te da na osnovu toga tražiš zabranu alternativnog postupka, gde se za tuđicu traži zamena?
Opcija je legitimna jer mnoge strane riječi opstanu u jeziku, recimo
cipela ili
boja. Nije na meni ništa da zabranjujem, ali me izrazito nervira što moram da gledam na raznim temama zgražavanje nad stranim riječima koje su danas u širokoj upotrebi, npr.
taj-brejk ili
brauzer, dok od mene očekuješ da ćutim ako se bez ikakve ograde upotrijebi kovanica sa devet rezultata na Googleu (u HJP je
odmiLIca, ne
odmiLNIca), inače ćeš braniti njeno pravo na opstanak.
Svoj hermetični krug likova gde spadaju i oni koji "empetrijuju one grebove da ih zipuju kod fajervola bez proksija" smatraš em reprezentativnim uzorkom srpskih govornika čija je praksa uzorna, em dovoljno kompetentnim za dugoročnija pitanja jezičkog razvoja? Da li da te razočaram odmah ili malo kasnije?[/color]
Ovu sam taktiku vidio nekoliko puta na forumu. Nareda se gomila stranih riječi jedna za drugom, kao da ćeš zaista naći tako nešto u mom prosječnom tekstu, a onda zaključak: ako ne želimo da nam jezik izgleda tako, metlu u ruke i smišljaj inovacije. Ne daj bože da koristim riječi onako kako mislim da se koriste, bez ikakve ideologije, jer ako redovno ne tražim zamjene, odmah sam pomodan. Ili jedno ili drugo. Ko kaže da jezički razvoj zavisi od bilo koga osim od njegovih korisnika, koji imaju pravo ili da ovjere nečiji prijedlog širokom upotrebom ili da ga odbace? E, ja ću biti među onima koji će malo sačekati.
Evo, da ti predočim kakvo je stanje bilo[/color] [ranije]. U upotrebi u srpskom jeziku 1937. godine bile su, između ostalih, i sledeće reči nemačkog porekla: pinter, štumadla, ajmokac, najkvirc, šafolj, konk, lihthof, kolmajz, šiljbok, trukovati itd. Gde su te reči danas? Pradeda i prababa su ih, vidim, brižljivo sačuvali kao "jedine mogućnosti" za buduća pokolenja.Kako ne uviđaš da, na kratke staze, možeš pronaći izvesnu "ekološku nišu" za svoje stavove (računardžije, kao najaktivniji grupni rasadnik i najvatreniji zagovornici stranih reči, ionako se drže zajedno, a nije zabeleženo da u iole većoj meri čitaju ikakvu lepu književnost na maternjem jeziku, pa im je opšti nivo jezičke kulture dosta nizak, što ih načelno ne sprečava da budu glasni i zadrti), kao što, recimo, kreatori i šminkeri uspevaju da proture svoj "mast-hev" jezik na ponekim komercijalnim TV stanicama - ali na duže staze, bar 80% svih tih tuđica biće zamenjeno rečima od domaćih korenova ili će prosto završiti na isti način kao i Sterijina Fema. Istorija je dosad UVEK išla tome u prilog. Dakle, treba samo da čekamo i da mi, koji znamo u čiju korist vreme radi, ne damo svom malom vrtu da se zaparloži. A ko se poslednji smeje…
>>Mod:uklonjen lični komentar.<<
Pored toga što se razbacuješ pretpostavkama o literaturi koju čitam i mojoj opštoj kulturi, pogrešno si pretpostavio da nisam znao za taj argument:
Evo, neka ti Klajn ponovo kaže. Još jedan intervju u kome voditelj nema pametnija posla nego da ispituje lingviste o stranim riječima i „kvarenju jezika“, kao da je izbacivanje stranih riječi kamen temeljac pismenosti.
Davno sam pročitao i Klajnov članak koji je gore postavljen. Potpuno mi je svejedno šta će biti za sto godina, ali nekima na forumu očigledno nije svejedno, pa i danas napadaju upotrebu stranih riječi, bez obzira na njihovu frekvenciju u praksi. Dakle, možemo li se ovako dogovoriti: pošto nemamo sasvim ažurne rječnike i te objektivne kriterije koje zahtijevaš, ja neću kritikovati inovacije kao što je
odmilnica ako inovatori ne budu kritikovali strane riječi koje se danas naširoko upotrebljavaju? Čisto sumnjam da možemo, nego ćemo i dalje slušati o posljednjim izumima u lokalizaciji linuksa ili o tome kako je mogla izgledati teniska terminologija.