Аутор тема: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom  (Прочитано 25475 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Uskoro će svi doktorati, master-radovi i diplomski radovi morati da se pišu ćirilicom. Za nas koji se bavimo prirodnim naukama i orijentisani smo na korišćenje latiničnih skraćenica i termina koji se (zbog nedostatka stručnog koncenzusa) koriste često u originalu, to će da bude haotično. Već sam se susrela sa tekstom u kojem su hemijski izrazi cis- i trans- samo prebačeni u "цис- и транс-", a latinične, međunarodno prihvaćene skraćenice naziva jedinjenja su, takođe, samo prebačene u ćirilicu, bez obzira na srpske nazive tih jedinjenja (na primer, ATP, skraćenica za adenozin trifosfat, postaje "АТП"). Interesuje me šta je pravilno, šta drugi misle o tom "sakaćenju" jezika i šta se može uraditi. Da napomenem, ja pišem ćirilicom kad pišem rukom, ali na kompjuteru koristim isključivo latinicu da ne bih mešala pisma onda kada moram da upotrebim latinicu (na primer, kad pišem latinske nazive vrsta živih bića). Ne sviđa mi se da kršim pravila maternjeg jezika, a, opet, moram da vodim računa o struci.
Šta nam je činiti?

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #1 : 11. 08. 2018. у 09.48 »
Не видим зашто је проблем, "сакаћење", како ти кажеш, и зашто би било ружно да се у тексту у коме се помиње, на пример,  степски смук, дода латиницом његово латинско име - Dolichophis caspius Поскок је Vipera ammodytes и тако редом.
Друго, пребацивање са једног на друго писмо траје пола секунде, шифт + алт и назад, не треба ти миш.
Треће. Које писмо користиш у необавезној комуникацији, кад пишеш мејлове, поруке на фејсу, коментаре на некој мрежи, тамо где немаш стручних израза? Кладим се у пиво да користиш латиницу. Зашто?
На овом форуму смо пре много година прежвакавали тему о ћирилици и латиници и о томе зашто преовлађује латиница.  Моје објашњење је било да је то зато што се ћирилица доживљава као писмо полуписмених, оних са четири основне, а да је писати латиницом "ин", знак вишег образовања.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #2 : 11. 08. 2018. у 19.51 »
Nisu problem latinski nazivi vrsta, to je već dogovoreno kako se piše u ćiriličnom tekstu, nego skraćenice za koje ne postoji dogovor o prevođenju u ćirilicu. To su skraćenice engleskih izraza i kada se direktno prevedu u ćirilicu ne predstavljaju pravu skraćenicu srpskog izraza, a neke od skraćenica su tako uobičajene da se i ne daju pre njih srpski izrazi. Drugim rečima, niko ne bi znao na šta misliš kad daš ćiriličnu skraćenicu. Rusi su to rešili tako što su se dogovorili kako se u njihovom pismu koja engleska (ili neka druga strana) skraćenica piše, pa oni nemaju problem sa mešanjem ruskog i latiničnog pisma.
Da, lako je preći sa jedne tastature na drugu, ali količina tih latiničnih skraćenica u jednom ćiriličnom stručnom tekstu je toliko velika, da bi odnos ćirilica: latinica verovatno bio velliki - skoro u svakoj rečenici najmanje po jedna latinična skraćenica. Ne znam šta ste ranije prežvakavali, ali ne mislim da je ćirilica pismo polupismenih. Meni je ona milija kad čitam beletristiku i "čitljivija" mi je . Međutim, živa je istina da ona nije danas "in", naročito kod tinejdžera, verovatno zbog njihove generalne nesklonosti čitanju knjiga i mentalne lenjosti (ko će da se prebacuje sa jednog na drugo pismo svaki čas). S druge strane, mislim da oba pisma treba da budu ravnopravna. Sadržaj teksta suštinski isti, samo je forma drugačija, a sve je jedan te isti jezik. 

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #3 : 11. 08. 2018. у 22.09 »
Rusi su to rešili tako što su se dogovorili kako se u njihovom pismu koja engleska (ili neka druga strana) skraćenica piše, pa oni nemaju problem sa mešanjem ruskog i latiničnog pisma.
А зашто ми не бисмо то решили на исти начин?
У овом коментару немаш чак ни пример који је проблематичан, па га ипак пишеш латиницом.

Ван мреже mmalinovski

  • Члан
  • ***
  • Поруке: 124
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #4 : 13. 08. 2018. у 16.36 »
Uskoro će svi doktorati, master-radovi i diplomski radovi morati da se pišu ćirilicom. Za nas koji se bavimo prirodnim naukama i orijentisani smo na korišćenje latiničnih skraćenica i termina koji se (zbog nedostatka stručnog koncenzusa) koriste često u originalu, to će da bude haotično. Već sam se susrela sa tekstom u kojem su hemijski izrazi cis- i trans- samo prebačeni u "цис- и транс-", a latinične, međunarodno prihvaćene skraćenice naziva jedinjenja su, takođe, samo prebačene u ćirilicu, bez obzira na srpske nazive tih jedinjenja (na primer, ATP, skraćenica za adenozin trifosfat, postaje "АТП"). Interesuje me šta je pravilno, šta drugi misle o tom "sakaćenju" jezika i šta se može uraditi. Da napomenem, ja pišem ćirilicom kad pišem rukom, ali na kompjuteru koristim isključivo latinicu da ne bih mešala pisma onda kada moram da upotrebim latinicu (na primer, kad pišem latinske nazive vrsta živih bića). Ne sviđa mi se da kršim pravila maternjeg jezika, a, opet, moram da vodim računa o struci.
Šta nam je činiti?

a šta bi drugo ATP na ćirilici bilo nego АТП?

inače, neke skraćenice se ne mogu pisati na ćirilici na onaj način na koji se mogu pisati na latinici:

one skraćenice koje se izgovaraju slovo po slovo (a be ce de, ej bi si di i dr.), se na ćirilici mogu pisati u skraćeničkom obliku (npr. ПТТ) samo ako se izgovaraju sa srpskim buhštabirungom, a ako se izgovaraju sa engleskim ili francuskim i dr. onda se na ćirilici moraju pisati onako kako se izgovaraju, sa crticom (da je PTT neka američka kompanija, pisalo bi se Пи-Ти-Ти)

pošto se ATP čita a-te-pe, ne treba da se piše drugačije na ćirilici.

u ostalom, čitajući tvoj post, čini mi se da osim ove eventualne dileme i ne postoji nikakav problem.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #5 : 13. 08. 2018. у 19.33 »
Мало је офф, али не могу да одолим. 
Да ми је знати која будала је смислила да на регистрационим таблицама укрсти W, X, Y, са  Ć, Š, Č, Đ и Ž.
Како се спелује BG***WĆ? 

Ван мреже Rancher

  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 1.273
  • Говорим: енглески
  • Родно место: Златиборски округ
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #6 : 13. 08. 2018. у 19.54 »
a ako se izgovaraju sa engleskim ili francuskim i dr. onda se na ćirilici moraju pisati onako kako se izgovaraju, sa crticom (da je PTT neka američka kompanija, pisalo bi se Пи-Ти-Ти)
Мрзи ме да тражим, али чини ми се да Правопис допушта и само пресловљавање, без обзира на изговор, па се наводи пример ФБИ поред Еф-Би-Ај.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #7 : 13. 08. 2018. у 21.17 »
Које је оправдање да се пишу латиницом, да се не пишу ћирилицом, мејлови, коментари на форумима, фејсбуку, медијима…?

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #8 : 14. 08. 2018. у 04.25 »
Ako bismo postupili kao Rusi, ATP bi trebalo transkribovati u "АТФ", kao što je u ruskom. Nisam navodila mnoge druge problematične primere misleći da će da vas ugnjave. Ako insistirate: PCR (od "polymerase chain reaction") treba da bude skraćenica za srpski prevod polimerazna lančana reakcija, a ROS (od "reactive oxygen species") za srpski prevod reaktivne forme kiseonika. "ПЦР" i "РОС" ništa ne znače i nisu skraćenice koje proizlaze iz naših prevoda,  a ako bi se pisalo "ПЛР" i "РФК", što jesu prave skraćenice naših izraza, niko živi ne bi znao o čemu je reč. Zapravo, imala sam već priliku da vidim u jednom seminarskom radu da je student samoinicijativno "preveo" skraćenice, a da tekst nije ni bio napisan ćirilicom  [bonk]- da nije bilo smešno, bilo bi neoprostivo. U svakom slučaju, mislim da se malo ne razumemo. Ono što mene užasava (ćirilični stručni tekst pun latiničnih skraćenica ili preplavljen besmislenim ćiriličnim skraćenicama) vama ne predstavlja problem. Formalno gledano možda i nije veliki problem, ali je, brate, ružno, da ne kažem rogobatno, em skrnavo. Dozvoljavamo da nam tekstovi pisani maternjim jezikom budu "Frankenštajni", čak će zakon i insistirati na tome, a u suštini smo lenji da se dogovorimo - mislim pre svega na informatičare (koji ništa ne prevode na srpski), a zatim i na one koji se bave prirodnim naukama, a koji (nažalost, većina) uopšte ne smatraju bitnim kakav srpski jezik koriste (to se vidi po drugim vrstama masakriranja jezika, po nepismenosti u temama diplomskih radova i doktorata, a i po svakodnevnom usmenom nepismenom izražavanju). Stoga bi vam se izvinula zbog korištenja ovog spejsa u ime svih nas uživaoca u maternjem jeziku, a  s’ nadom da shvati ćete naše prirodnjačke frustracije povodom jezika i pisma. [pardon]

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #9 : 14. 08. 2018. у 09.45 »
Покренула си занимљиву тему и стручњаци би морали да нађу неко елегантно решење, нешто што не би било рогобатно.
Ја сам маторо закерало, па ћу и теби да ставим примедбу на ову реченицу: Stoga bi vam se izvinula zbog korištenja ovog spejsa u ime svih nas uživaoca u maternjem jeziku.
А што се опште неписмености тиче погледај мало нашу стару тему: http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=905.0  Врло је обимна и трајала је преко седам година.
Тамо смо критиковали неписменост оних који не би смели да буду неписмени. Ја побесним (да не користим прикладнији израз) кад видим на сајту "Политике" и РТС-а овакве наслове: http://www.politika.rs/scc/clanak/408765/Brnabic-Moj-deda-je-bio-Hrvat-a-ja-sam-ipak-predsednik-Vlade-Srbije
И сличне: Михајловић обилази градилиште на коридору… Шпановић путује на такмичење у… Меркел против поделе…  Бисер је био овај: "Шеф градилишта упознао је Михајловић са проблемима на деоници…"
А народ каже: "Тако пише у новинама."
« Последња измена: 14. 08. 2018. у 10.11 Зоран Ђорђевић »

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #10 : 14. 08. 2018. у 11.14 »
Aman! Poslednja rečenica u mojoj poruci je namerna karikatura nepismenih u bližoj okolini i sadrži najčešće greške (od kojih mi se diže kosa na glavi). To je bila šala. Ponekad sebi delujem kao profesionalno deformisana profesorka, koja nikako da završi sa predavanjem, pa sam htela da malo "opustim" priču. Oni koji ne bi smeli da budu nepismeni, tj. fakultetski profesori, to jesu (ne svi, ali ima ih). Ne vredi ni blago im ukazivati na greške u govoru i pisanju, sve što postigneš je da se uvrede. Što je najgore, te greške ostaju zapisane. Mislim da bi SVAKI fakultet morao da ima barem jednog lektora za srpski jezik, i to osobu koja će stvarno da radi (mislim da bi se "odrala" od posla) i da ima apsolutno pravo da ispravlja naše tekstove na srpskom jeziku. Trudim se da ne budem nepismena, ali nisam sigurna da negde ne grešim - prošlo je mnogo vremena od časova srpskog u osnovnoj školi (gde smo zapravo i sticali pismenost, jer se u gimnaziji nije radilo ni P od pravopisa, niti G od gramatike, pa ko se kako opismenio u osnovnoj školi, tako je i danas pismen ili polupismen).
U pomenutoj "Politici" sam se prvi put, pre nekoliko decenija, suočila sa "užasima" prebacivanja latiničnih izraza u ćirilicu. Tada su u tim novinama objavljivane odbrane doktorata, pa je neko nešto radio na bakteriji čije je latinsko ime Escherichia coli (čita se Ešerihija koli), da bi "Politika" to lepo napisala ćirilicom:  Е. цоли. Čak je i biolozima trebalo par sekundi da shvate o čemu je reč. Poznavanje osnovnih pravila čitanja reči iz latinskog jezika je stvar srednjoškolskog obrazovanja i danas se veoma zapostavlja (nekad je to bio deo opšte kulture, čak i kad se latinski učio samo dve godine u gimnaziji), međutim, treba biti skrušen pred svojim neznanjem, a ne mahati njime kao zastavom.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #11 : 14. 08. 2018. у 12.31 »
Aman! Poslednja rečenica u mojoj poruci je namerna karikatura nepismenih u bližoj okolini i sadrži najčešće greške (od kojih mi se diže kosa na glavi). To je bila šala.
Извини, нисам разумео шалу. [pardon]  Сад ме је срамота због тога.  [kuku]
У теми за коју сам ти послао линк написао сам и овај коментар:
Цитат
Мало је офф, али нека, форум ионако утихњује као јагањци, а ово ће некоме можда бити занимљиво.
Недавно сам гледао лепу емисију о Јордану Николићу, оном певачу који је дивно певао песме са Косова. У његовој биографији наведено је да је завршио филолошки факултет на групи за југословенску књижевност и српски језик. Једно време је радио у "Гоши" као лектор (то је оно што хоћу да вам испричам). И у нашој фабрици имали смо лектора. А недавно сам слушао професора Брборића кад је рекао да данас ни издавачке куће немају лекторе. То је изгледа омражено и врло мало плаћено занимање.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #12 : 14. 08. 2018. у 12.51 »
Verovatno nisam adekvatno naznačila da je reč o šali. Malo su mi zarđale sposobnosti komunikacije ovim putem. To za isključivanje lektora je kriminalno. Mislim da je to jedan od razloga što nam jezik propada. Kad su profesori fakulteta u pitanju, pa, to je onaj prepotentni stav: " Ja sam PROFESOR fakulteta i sve najbolje znam (od prava, preko ekonomije, pa do jezičkih pitanja) čak i ako nisam stručan za stvari izvan svog delokruga".

Ван мреже mmalinovski

  • Члан
  • ***
  • Поруке: 124
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #13 : 14. 08. 2018. у 12.52 »
Мрзи ме да тражим, али чини ми се да Правопис допушта и само пресловљавање, без обзира на изговор, па се наводи пример ФБИ поред Еф-Би-Ај.

iju da, vidi stvarno…

prema tome, grimaiv

- ako nećeš da mešaš ćirilicu i latinicu, samo zameni latinična slova u skraćenicama ćiriličnim slovima, pri čemu se W menja u ćirilično V
- inače, ako ti to nije prihvatljivo, nastavi da pišeš skraćenice latinicom (to je isto po pravopisu)

razumem da su ti obe ove opcije rogobatne, zbog mešanja pisama i u prvom slučaju jer skraćenice postaju, kako kažeš, besmislene, ali meni tvom pristup ovom pitanju nije opravdan, iako se zalažem da se ne potiskuje latinica.

naime, ako pođemo od stava da bi ćirilica i latinica trebalo da budu ravnopravna pisma, sve ono (svaki tekst) što se može napisati na ćirilici bi se trebalo moći napisati i na latinici, pa pošto pravopis efektivno pruža mogućnost da se i naučni rad sa velikim brojem skraćenica i stranih termina napiše na ćirilici, ne može se smatrati da postoji nešto loše u pisanju naučnog rada na ćirilici. u suprotnosti bismo došli u situaciju da preferiramo latinicu tako da onoga koji bi odabrao da piše na ćirilici možemo čak kritikovati što je odabrao manje podesno pismo i, recimo, moglo bi mu biti sugerisano da "ne komplikuje i lepo piše latinicom", a bi značilo ne da su dva pisma ravnopravna, nego da je latinica povlašćena.

znači ne postoji problem u pisanju ćirilicom kao takvom (što je oduvek bilo prihvatljivo "po definiciji"), nego postoji problem što je ta opcija koja je nekada bila tek nečiji (neosporiv) izbor sada jedina mogućnost. ali ako je taj izbor bio takav da se i nije mogao kritikovati, odnosno ako je to bio ravnopravan i neosporiv izbor, onda se ne može baš reći da je rezultujuća situacija kada alternativa više ne postoji problematična kao takva, odnosno "nakaradna" i sl. nakaradno je jedino to što više nema izbora.

zato su ove tvoje primedbe u pogledu pravopisa neutemeljene.

problem nije na nivou pravopisa, nego na nivou politike.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #14 : 14. 08. 2018. у 12.57 »
Verovatno nisam adekvatno naznačila da je reč o šali.
Ја сам крив, требало је да разумем пошто је све остало било како треба. Залетео сам се.

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #15 : 14. 08. 2018. у 13.12 »
problem nije na nivou pravopisa, nego na nivou politike.
Оне политике која сматра да би оба писма требало да буду равноправна. Зашто би требало да буду равноравна?
Историја затомљавања ћирилице као дела српског идентитета сеже далеко у прошлост.
У ближој прошлости, оној коју ја памтим, (пошао сам у школу 1955.) сећам се да се у покојној Југославији нису производиле писаће машине на ћирилици. То је била политичка одлука, техничких проблема није било.
Равноправност оба писма, као и прича о српској латиници, само је подметање и легализовање употребе латинице свуда где се ишта пише.
У праву је Гримаив да то прави проблем у стручном тексту, али зашто не би једна социолошка расправа била писана ћирилицом?
« Последња измена: 14. 08. 2018. у 13.38 Зоран Ђорђевић »

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #16 : 14. 08. 2018. у 13.24 »
Hvala, mmalinovski, na korisnim sugestijama. Videću šta može da se primeni (ne zavisi sve od mene, kao pojedinca, već i od saglasnosti kolega).
Da, bilo bi to favorizovanje latinice kada bi se stručni tekstovi morali pisati latinicom. Svako moranje je ograničavanje slobode izbora. Međutim, kao što bi svi formulari trebalo da budu ispisani ćirilicom, kao zvaničnim pismom (a nisu), a da oni koji ih popunjavaju to rade pišući ćirilicom (kao što ne rade uvek), tako bi možda i stručni radovi na srpskom mogli da budu izuzetak, pragmatičnosti radi. Mene niko neće naterati da pišem i potpisujem se latinicom kad pišem rukom, ali isto tako razmišljaju oni koji inače pišu i potpisuju se latinicom, pa je ovo zakonsko nametanje pisma u svim zvaničnim tekstovima neefikasno, po mom mišljenju.  Mislim da je mnogo veći problem u srpskom jeziku to što nam strani izrazi masovno ulaze u svakodnevni govor, a da niko i ne pomišlja da pokuša da ih prevede ili ih prevodi veoma netačno. Neki od tih izraza imaju svoje srpske varijante, ali nije "in" koristiti ih. To je naročito slučaj sa stručnim terminima. Međutim, da navedem neke koji to nisu: eventi (događanja), kastinzi (audicije), stejdž (bina, pozornica), daunlodovanje, editovanje teksta (uređivanje, sređivanje teksta), po difoltu (po definiciji), kao i stručni izrazi u biologiji - kodiranje proteina, leder, lodiranje gela i sl. U stučnim tekstovima na srpskom i govoru u biologiji često sve vrvi od rogobatnosti, bilo pisano latinicom ili ćirilicom. Ovo što sam navela kao primer je "mala maca" u odnosu na to kakvi tekstovi mogu da budu.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #17 : 14. 08. 2018. у 13.34 »
E, da, ovo je izvan teme, da ne kažem digresija, ali moram:
Jedna moja koleginica stalno govori "poniženje" kad govori o "sniženju cena". Mislila sam da se šali, ali ne, ona stvarno ne prepoznaje razliku u značenju, a srpski joj je maternji jezik.
Druga, studentkinja, želeći da se predstavi kao pouzdana osoba potencijalnim mentorima, šalje svoj Curriculum vitae u kojem piše kako je "uvek proračunata". Verovatno misli na to da je "promišljena", ali ne prepoznaje razliku u značenju, pa se predstavlja kao osoba koju niko normalan ne bi uzeo za saradnika.  :)

Ван мреже Зоран Ђорђевић

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.426
  • Говорим: енглески, француски, немачки, БХС, натуцам руски.
  • Родно место: Београд. Живим у централној Србији
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #18 : 14. 08. 2018. у 13.49 »
Немарност према језику посебно се огледа у коришћењу ошишане латинице. Разумем донекле поруке на мобилном, али људи без зазора пишу коментаре на форумима, на друштвеном мрежама, на сајтовима новина… Имао сам прилике да видим један докторски рад писан тако, а професор који га је писао није нашао за сходно да руком допише дијакритике. Рад је обиман, имало би ту доста посла, али није то била прича како се провео на мору.
Тај немар према језику могао би се некако упоредити са немаром према природи.

Ван мреже Grimaiv

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 9
  • Говорим: engleski
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Pisanje stručnih i naučnih termina i skraćenica ćirilicom
« Одговор #19 : 16. 08. 2018. у 11.59 »
 :) Dopada mi se izraz "ošišana latinica". Da, strašno je teško promeniti tastaturu.
Ima mentora i "mentora". Kada je reč o doktoratima iz oblasti biologije, većina kandidata i mentora smatra pitanje pisanja doktorata srpskim jezikom drugorazrednim pitanjem, tj. ne posvećuje dovoljno pažnje tome, smatrajući da je bitno ono što je urađeno, a ne kako je to predstavljeno. Ja ispravljam u studentskim i doktorantskim tekstovima, kao i u temama za doktorate svaku slovnu, pravopisnu i gramatičku grešku koju uočim, ne dam im da pišu "dj" umesto "đ" i stalno nešto zakeram po pitanju jezika, pa me kolege smatraju napornim komplikatorom, a studenti me ne vole, jer smatraju da nije moje da im ispravljam radove jezički. Mislim da je pismenost bitna koji god fakultet da osoba upiše, a na fakultet nam dolaze sve nepismeniji i nepismeniji. Nešto bi trebalo uraditi po tom pitanju, ali mislim da uvođenje obaveznog kursa i ispita iz maternjeg jezika neće ništa suštinski popraviti. Biće to još jedan "nestručni" kurs, koji će gledati da nekako skarabudže zato što moraju.
Najsvežiji primer nepismenosti (iz jednog master-rada): "Etarsko ulje divlje nane je dobijeno od istog uzorka  biljke koji je korišćen za eksperiment u vodenom ekstraktu. Ulje je dobijeno vodenom destilacijom uz pomoć dr Danijele …  iz Instituta … u laboratoriji za biljnu fiziologiju." [bonk]

Тагови: