Аутор тема: Arapski član AL  (Прочитано 29224 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #30 : 31. 08. 2011. у 23.36 »
OK, hvala.

Ван мреже Соња

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 1.544
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #31 : 31. 08. 2011. у 23.39 »
OK, hvala.
Овог пута стварно нема на чему. Нисам се удубљивала, али не видим да овде постоји ишта о транскрипцији датог члана. Нема оно „не ЕЛ него АЛ“ и сл.
„Морате имати неко, макар тајно место, где ћете правити глупости.
Глупост је потребна здрављу.
Слобода да се праве глупости је здрава привилегија за коју се сами морате изборити.“

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #32 : 1. 09. 2011. у 20.14 »
Pravopis Matice hrvatske normira al u transkripciji. Ne kaže zašto.

Jeste li pisali Klajnu na osnovu dosadašnjih prijedloga?

Ван мреже Бруни

  • Девојчица!!!
  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 9.857
  • Сајбер зевзек…
  • Говорим: шпански, енглески
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • Српски језички атеље
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #33 : 1. 09. 2011. у 20.24 »
Nismo. Uskoro ćemo. Sad nemamo vremena.  :fkez: :fkez:
Don’t ask me why I am a vegan, ask yourself why you’re not.

Ван мреже Шоми

  • Саркастични згубидан
  • Велики модератор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.685
  • People, what a bunch of bastards!
  • Говорим: енглески, немачки
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #34 : 5. 10. 2011. у 14.17 »
Сад листам старе теме, па приметих. Ја ћу послати ово:

Цитат
Поштовани проф. Клајн,

Велики речник страних речи и израза доноси арапски члан у облику ал, у посебној одредници, а постоје такође одреднице Ал Фатах, ал-коран, ал-куран, Ал Каида. Међутим, Правопис из 1993. нормира транскрипцију ел у т. 110c, што је усвојено и у т. 204в новог Правописа. Да ли су Вам познати разлози за одступања у Великом речнику?

Унапред хвала на одговору,

Допуна: послато.
« Последња измена: 6. 10. 2011. у 23.20 Шоми »
Wook Karadzhitj, savremenik Jerneja Kompjutera.

Ван мреже Stoundar

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 3.060
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #35 : 3. 12. 2011. у 11.00 »
Klajn odgovara: „а у Правопису је свакако требало да помену и ал.“ Pa jesu na neki način, pišu da treba zanemariti varijante poput al i uvijek pisati el. Možda Klajn zna za tu preporuku, samo što se ne slaže s njom i smatra da treba dozvoliti sve varijante, a možda nije primijetio tu odredbu u Pravopisu, s obzirom da je nisam eksplicirao u pismu. Prije će biti da pisci KŠ nisu znali za tu odredbu, inače bi odmah dodali i el, čak i da se nisu složili s P 93.

Ван мреже Nedda

  • Члан
  • ***
  • Поруке: 141
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #36 : 28. 05. 2018. у 21.57 »
Jedna lektorka mi je napisala da se ustalilo Al Kaida i Al Džazira zato što je preuzeto iz jezika posrednika, tj. engleskog.
Međutim, mene zanima šta s nazivima koji možda nisu toliko poznati? Konkretno imam primere Al-Nusra Front i Jabhat al-Nusra, Jabhat Fateh al-Sham.

Kako biste ovo transkirobovali? I da li biste Nusra i Šam pisali malim ili velikim slovom?

Ван мреже mmalinovski

  • Члан
  • ***
  • Поруке: 124
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #37 : 1. 06. 2018. у 22.13 »
Ma sve sa el. El Nusra, Džabhat Fatah el Šam i El Kaida. Može i Al Kaida, ali je lektora u pravu u pogledu toga da je to uzeto iz engleskog; ako možemo uzeti iz engleskog, možemo i direktno iz arapskog (to što jedan naziv u određenoj varijanti nije naveden u kakvom rečniku nema ama baš nikakve veze ukoliko je ta varijanta u skladu s pravopisom), a naročito ako se vodeći pravopisom u tekstu već koristi el (kada se navode nepoznata imena koja nisu uzeta iz engleskog i za koja nema nikakvog "opravdanja" da se navode sa al, ili imena koja se već ustaljeno navode sa el), bilo bi nakaradno da se meša el i al (edit: što se redovno čini, zapravo).

Značajno je ovde to da je u arapskom "sporni" glas mnogo više e, a mnogo manje a, i to konzistentno. Da postoji pravilo u pravopisu da može i el i al, to ne bi bilo opravdano i dobro. Da postoji samo pravilo da se govori i piše al umesto el, to nikako ne bi bilo dobro. Znači samo pravilo da treba isključivo el uopšte nije problematično po mom mišljenju.

Nusra i Šam velikim slovom.
« Последња измена: 1. 06. 2018. у 22.19 mmalinovski »

Ван мреже Dacko

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 461
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #38 : 2. 06. 2018. у 11.36 »
Meni bi pisanje ’El Kaida’, ’El Džazira’ ili ’Harun el Rašid’ zbog pravopisnog pravila  za koje maltene niko sem lektora i ne zna a pritom ga ni arabisti ne priznaju više upalo u oči nego kombinacija el i al u istom tekstu, tako da bih uvek išla na ustaljen oblik tamo gde postoji: Al Kaida, Al Aksa, ali Šarm el Šeik. Bilo bi logično da se manje poznati nazivi prenesu u skladu sa pravilom, dakle sa el, ali jednako ima logike i primeniti ujednačen oblik u nekom tekstu u kome već imamo npr. Al Kaidu i Al Džaziru pa da onda sve ide sa al. U svakom slučaju, kako god da preneseš član, piši ga bez crtice.
« Последња измена: 2. 06. 2018. у 11.39 Dacko »

Ван мреже dolinalima

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 6
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #39 : 4. 06. 2018. у 15.06 »
Značajno je ovde to da je u arapskom "sporni" glas mnogo više e, a mnogo manje a, i to konzistentno.

Као арабиста, са овим се не могу сложити. "Спорни" глас (фатха) је, у зависности од "окружења", некада чисто А, а некада између А и Е. Никада није наше Е. Наравно, не петљам се у посао лектора и све ми је једно је ли ал или ел. Што се мене тиче може и ил како се веома често може чути у говорним варијантама арапског. Иначе, када после ал/ел иде реч која почиње тзв. сунчевим словом (14 слова су месечева, а 14 сунчева) онда се Л претвара и то слово и изговара дуплирано. Нпр. ер-Рашид, ен-Нусра, еш-Шам. Тако да не буде изненађења ако налетите у текстовима и на ту варијанту.

https://en.wiktionary.org/wiki/fatha
https://en.wikipedia.org/wiki/Sun_and_moon_letters

Ван мреже Father Jape

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 913
  • ˌfɑːðə ˈdʒeɪp
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #40 : 4. 06. 2018. у 16.22 »
https://en.wikipedia.org/wiki/Arabic_phonology

/a, aː/
    retracted to [ɑ] in the environment of a neighboring /r/, /q/ or an emphatic consonant (one that is uvularized, though customarily transcribed as if pharyngealized): /sˤ/, /dˤ/, /tˤ/, /ðˤ/, /ɫ/ and in a few regional standard pronunciations also /x/ and /ɣ/;[4]
    only in Iraq and the Persian Gulf: [ɐ] before a word boundary;[4]
    advanced to [æ] in the environment of most consonants:
        labial consonants (/m/, /b/ and /f/),
        plain (non-emphatic) coronal consonants with the exception of /r/ (/θ/, /ð/, /n/, /t/, /d/, /s/, /z/, /l/, /ʃ/ and /d͡ʒ~ɡ~ʒ/)
        pharyngeal consonants (/ħ/ and /ʕ/)
        glottal consonants (/h/ and /ʔ/)
        /j/, /k/ and /w/;[5]
    Across North Africa and West Asia, the allophones [æ] and [ɑ] may be realized differently, either as [a ~ ɑ ~ ɛ], or both as [a ~ ä]
    In northwestern Africa, the open front vowel /æ/ is raised to [ɛ] or [e].

Dictionaries are like watches, the worst is better than none, and the best cannot be expected to go quite true.
– Samuel Johnson

Ван мреже mmalinovski

  • Члан
  • ***
  • Поруке: 124
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #41 : 14. 06. 2018. у 13.27 »
E pa dobro. Sudeći po tome dosta je češće [æ] nego [ɑ]. Žao mi je što ću da ispadnem tendenciozan, ali meni u primerima na netu, to [æ] koje čujem uglavnom i umnogome zvuči kao e…mada čisto [æ] jest bliže našem a nego e fonetički.

Ван мреже Father Jape

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 913
  • ˌfɑːðə ˈdʒeɪp
  • Родно место: Beograd
    • Српски ми је матерњи језик
Одг.: Arapski član AL
« Одговор #42 : 14. 06. 2018. у 16.52 »
’Čisto’ [æ]* nije nipošto bliže našem /a/ nego našem /e/, jer je naše /e/ pod kratkim akcentima uglavnom oko trećeg kardinala ili u nekim govorima i otvorenije.


*Pod ovim mislim na IPA [æ] koje je tačno na pola puta između trećeg i četvtog kardinala.
Dictionaries are like watches, the worst is better than none, and the best cannot be expected to go quite true.
– Samuel Johnson

Тагови: