Аутор тема: Железница или жељезница? Железо или жељезо?  (Прочитано 9381 пута)

0 корисника и 1 гост прегледају ову тему.

Ван мреже Боња

  • Новајлија
  • *
  • Поруке: 14
Можда негде овде и постоји објашњење, али..

Ван мреже Соња

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 1.544
    • Српски ми је матерњи језик
Једно је екавски, а друго ијекавски облик (свуда између њих стоји знак једнакости, тако да нема препрека - осим околног текста - коришћењу било којега).
« Последња измена: 16. 01. 2011. у 17.00 Соња »
„Морате имати неко, макар тајно место, где ћете правити глупости.
Глупост је потребна здрављу.
Слобода да се праве глупости је здрава привилегија за коју се сами морате изборити.“

Ван мреже Duja

  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.851
Iz meni nepoznatih razloga, po Novom Sadu često viđam oblike sa <lj>. Prilično sam siguran da je i u gradu i u Sremskoj Kamenici ime ulice — bar na nekim tablama, i to donedavno — bilo ispisano "Željeznička", a i viđao sam natpise "željeznička stanica". Možda su prvi žel(j)ezničari bili prečani? Ili je sa zapada prvo došla žeLJeznica, a tek posle je žeLezo postalo sinonim za gvožđe?

Ван мреже dan555

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 429
  • Родно место: Београд
    • Српски ми је матерњи језик
    • www.sftim.com
Čini mi se da su reč "železnica" smislili naši učeni ljudi kada je građena prva pruga u Srbiji. Nismo imali naziv za to pa su seli ljudi i smislili.

Ван мреже Đorđe

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 874
Ne, to je bila uobičajena metonimija u to vreme. Voz je odmah bio prozvan "iron horse" (gvozdeni konj).

Kod nas je, onda, taj naziv verovatno stigao tada uobičajenim putem: iz njemačkog ("Eisenbahn") preko češkog kalka njemačke reči prvo u zapadnu varijantu (željeznica), pa iz nje onda u istočnu. Kao i reč časopis, na primer (iz njemačkog kalkirano u češki, iz češkog preneseno u hrvatskosrpski).

Pa je zato verovatno ijekavski oblik u početku bio kao „gotov termin“ prihvaćen i na istoku; a posle je tek (verovatno spontano) ekaviziran.
„Either you repeat the same conventional doctrines everybody is saying, or else you say something true, and it will sound like it's from Neptune.“ (Noam Chomsky)

Ван мреже Đorđe

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 874
Skok ima i tačne godine [osmeh]: „Kao neologizam kalk željeznica za chemin de fer = tal. strada ferrataEisenbahn, potvrđen je od 1840, valjda prema češ., gdje se spominje 1835.“
„Either you repeat the same conventional doctrines everybody is saying, or else you say something true, and it will sound like it's from Neptune.“ (Noam Chomsky)

Ван мреже Duja

  • Администратор
  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 2.851
A da li je železo izvorno srbijanski izraz, ili je ušlo tek kasnije, sa kontaktom sa zapadnom varijantom? Meni zvuči malo usiljeno ekavizirano, poput, na primer, lepila.

Ван мреже Đorđe

  • Староседелац
  • *****
  • Поруке: 874
Ne, željezo je izvorna slovenska reč za ferrum, i ona ima po narečjima sve odgovarajuće jatove varijante: u ijekavskim dijalektima kaže se željezo, u ikavskima želizo, u ekavskim železo. Međutim, u glavnini štokavskih govora nju je potisnula mlađa reč gvožđe.

Gvozd je takođe slovenska reč, ali njeno je izvorno značenje bilo „klin, čavao“. Klinovi („gvožđe“), piše Skok, u početku su bili drveni, a kako su ih zamenili željezni, onda je reč gvožđe sinegdohom dobila značenje metala od kojeg su napravljeni, tako postavši sinonim reči željezo (i to je bila samo sh. inovacija; u drugim slovenskim jezicima ostali su kognati reči željezo kao nazivi za ferrum).

I, dakle, gvožđe je u glavnini štokavskih govora preovladalo kao naziv za ferrum, dok je željezo bilo potisnuto. Ali ostalo je gdegde okamenjeno u kojoj izreci i sl., kao što to i biva sa starim rečima. Skok piše kako se u dijalektima na Kosovu uvek govori gvojze, ali postoji izreka jak kao železo. Dakle, i izvorni ekavski oblik svakako postoji; samo je on u većini dijalekata bio potisnut gvožđem.

Željezo se u književnom jeziku (zapadne varijante) pak ustalilo kao književni naziv za ferrum i uprkos tome što je gvožđe raširenije u narodnom jeziku opet zahvaljujući poticaju iz češkog ("železo"). Uopšte, naš su književni jezik i mnoga terminologija dosta toga preneli iz češkog ili oblikovali po ugledu na češki, ali naročito zapadna varijanta, preko koje je i išao kontakt sa češkim. A onda je iz zapadne i u istočnu varijantu dosta toga preticalo, mada ne sve.
„Either you repeat the same conventional doctrines everybody is saying, or else you say something true, and it will sound like it's from Neptune.“ (Noam Chomsky)

Тагови: