Српски језички атеље

Српски језички атеље => Граматика => Тему започео: Duja у 27. 09. 2012. у 15.54

Наслов: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Duja у 27. 09. 2012. у 15.54
Са мејла:

Цитат
Да ли су именице песак, шљунак, кречњак (уопште геолошке јединице; лапор, флиш, мермер) сингуларија тантум? Хвала унапред
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Шоми у 28. 09. 2012. у 23.23
Иако има више врста кречњака, шљунака, пескова итд., мислим да када се ради о геол. јединицама користи махом једнина.
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Duja у 29. 09. 2012. у 09.50
Generalno, gradivne imenice se uglavnom koriste u jednini; međutim, moguće ih je koristiti u množini kada označavaju vrste ili pak porcije te materije, odnosno radi se o metonimiji materija->podvrsta materije. Ne bih rekao da množina ne postoji, ali može da zvuči manje ili više neobično.

Ове две речи [простор и територијa, оп.] су потпуно прихватљиве у множини. Чим означава неки одређени ентитет, свака именица може да граматички и природно има множину.

(Сетимо се да имамо и вина, млека када то означава боцу вина, паковање млека…)

Stoga, ne bih rekao da su peskovi, šljunkovi, krečnjaci, lapori, fliševi i mermeri "pogrešni", kada se označava više tipova tla/materijie. U formalnom tekstu, verovatno bi trebalo izbegavati preteranu upotrebu ovakvih množina, ali ako doprinose jezgrovitosti izraza, nema razloga ni zabranjivati ih.

Mada nije dokaz, pretraga na Guglu izlistava brojne firme sa izrazom "Mermeri i graniti" u nazivu. Šljunkovi i peskovi se javljaju u brojnim naučnim radovima iz geologije, upravo u tom smislu (tipovi šljunka).
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: bambyle у 1. 10. 2012. у 12.03
Да, ја сам управо из сфере геологије и пишем мноштво радова из те области. Такође, прочитао сам гомилу радова где се користе управо поделе на више врста:
нпр. глиновити шљункови, песковити шљункови, ситнозрни пескови или крупнозрни пескови, лапоровите глине, сивоплави мермери …

Неко нас исправља да то није правилно, а неко каже да јесте … па ме интересује мишљње стручњака по том питању.

Хвала вам унапред на одговорима, ја сам и поставио то питање на порталу, па је админ пренео на форум.
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Duja у 1. 10. 2012. у 13.56
Stvar je donekle u pedagogiji: osnovnoškolske gramatike sigurno će reći da ta množina ne postoji; fakultetske će je izvesno razmatrati. Za srednjoškolsku "žutu" nisam siguran, bilo bi lepo da neko od kolega ko je ima pogleda, ima li reči o tome.
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: bambyle у 1. 10. 2012. у 14.41
Stvar je donekle u pedagogiji: osnovnoškolske gramatike sigurno će reći da ta množina ne postoji; fakultetske će je izvesno razmatrati. Za srednjoškolsku "žutu" nisam siguran, bilo bi lepo da neko od kolega ko je ima pogleda, ima li reči o tome.
Дујо, хвала ти пуно на одговору … свестан сам ја тога о чему Ти причаш!
Али, мени би више значио неки као што си навео, концизнији пример уз неку референцу, да ја то лепо сачувам, одштампам и залепим на послу, пада када неко крене да ме прозива што пишем у једнини или множини - ја му треснем референцу од стручњака, а не рекла-казала,"ја чула"! Уколико је могуће и уколико постоји, наравно!
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: J o e у 1. 10. 2012. у 14.53
M. Стевановић, Савремени српскохрватски језик I:

Цитат
157. Prema prirodi onoga što se njima označava, posebnu vrstu, različnu od vrsta imenica o kojima je dosad bilo reči, čine tzv. gradivne imenice, tj. imenice koje istim oblikom označavaju svaku, najveću kao i najmanju, količinu materije. Takve su imenice: voda, vino, žito, mast, mleko, nafta, petrolej, pesak, prašina, ugalj, ulje i sl.

    Označavajući materiju, gradivne imenice uvek istim oblikom jednine imenuju svaki deo te materije, ma u koliko se čestica ili delova ona javljala;    voda je, npr., jedna kap, voda je čaša vode i čitav niz čaša vode, voda je takođe reka, jezero, more, okean; sneg je i jedna pahuljica snega, i grudvica, i grudva i čitavi smetovi snega; hleb je i najmanja mrvica hleba, i svaki manji ili veći komad, i nekoliko komada; pesak – zrnce peska, nekoliko zrnaca, bezbroj njih, kola peska, i čitave gomile. I ma kako velike količine peska su opet pesak.

    a) Pošto se oblikom njihove jednine označava ne samo jedna čestica ili jedan deo nego i više čestica (odnosno delova) i sve količine dotične materije – gradivne imenice se ne upotrebljavaju u množini za označavanje više čestica (ili delova) materije. Ali se ipak upotrebljavaju i oblici množine ovih imenica, kao u primerima: Od silnih kiša su sve vode nadošle, i reke su se izlile iz svojih korita (dn. št.) – Naša vina su na dobroj ceni u inostranstvu (dn. št.) – Te zime su napadali veliki snegovi. – Zapovedi Josif lekarima da mirisima pomažu njegova oca. – Kamion je udario u ivičnjak i od toga udara hlebovi su se rasuli po kolovozu.

    U prvoj rečenici imenica kiša upotrebljena je u množini zato što se misli na kiše koje su više puta padale, a imenica v oda što se misli na različne vrste voda: na potoke, reke itd., ili pak na više određenih potoka, reka… ; naša vina označavaju, recimo: belo, crno, župsko, fruškogorsko itd. A imenica hleb, pored određene materije koja služi za hranu ljudima, znači i određevu količinu u kojoj se ta hrana sprema, i onda se, naravno, upotrebljava u množini.

    Dalje, prema jednini imenice so (kuhinjska so) imamo soli (u hemiji), prema mast – masti (opet u hemiji) itd. I uopšte se tzv. gradivne imenice mogu upotrebljavati u oblicima množine. Ali one tada ne kazuju množinu onoga što imenica znači u jednini, nego označavaju veći broj vrsta dotične materije. A tada one, u stvari, i nisu više gradivne već zajedničke imenice.

Преузето одавде: http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Linguistikarium/Morphologie/Substantiv/BKS/Imenice/Imenice_Stevanovic.html
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Duja у 1. 10. 2012. у 14.55
Preteče me Džo, upravo sam hteo da pošaljem baš to, i da prekucam taj poslednji pasus (jer je moj primerak skeniran), koji je on podebljao. :)
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: bambyle у 2. 10. 2012. у 10.21
Цитат
I uopšte se tzv. gradivne imenice mogu upotrebljavati u oblicima množine. Ali one tada ne kazuju množinu onoga što imenica znači u jednini, nego označavaju veći broj vrsta dotične materije.
Мислим да је ово више него довљно објашњење и одговор на моје питање!
Хвала вам пуно …
Наслов: Песак, шљунак у множини
Поруку послао: Јаца1001 у 29. 05. 2016. у 22.13
>>Mod: teme spojene.

Можда нема места за расправу, у Правопису је јасно: песак,-ска, у спец. значењу мн. -сци, -сака. Како гласи множина од речи шљунак?
У литератури сам наишла на облик „банатски пескови" - у значењу пешчара,
као и на ово:
„…изграђен од лесоидних песковито-глиновитих алеврита и алувијалних пескова, шљункова, песковитих кречњака и пешчара" - Треба ли - песака, шљунака?
Још један пример:
„…представљени су глиновитим алевритима, алевритским песковима, алевритским глинама и тресетом док пескови и алеврити у целости покривају алувијалну раван…" - Треба ли - песцима, песци? (Иако је Правопис јасан, некако ми овде изгледа као да се губи веза са речју песак)

Нисам геолог, али би можда, у другом и трећем примеру, граматички правилније било користити облик једнине, с обзиром да је реч о градивним именицама.
Наслов: Одг.: Песак, шљунак у множини
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 29. 05. 2016. у 22.47
Мени се чини да је ту множина сувишна. Шта фали реченици: „…изграђен од лесоидних песковито-глиновитих алеврита и алувијалног песка, шљунка и песковитих кречњака и пешчара"?

 
Наслов: Одг.: Песак, шљунак у множини
Поруку послао: Јаца1001 у 30. 05. 2016. у 08.25
Ништа не фали. И мени се чини да у тим реченицама нема потребе за коришћењем множине.
Једино, можда у оној првој - јер би тај појам требало да обједини локалитете у Банату који у свом називу имају баш реч песак (нпр. локалитет Мали песак и њему слични)
Наслов: Одг.: Песак, шљунак у множини
Поруку послао: Зоран Ђорђевић у 30. 05. 2016. у 12.50
То ти је отприлике као оно са робама.
Наслов: Одг.: Геолошке јединице у множини
Поруку послао: Duja у 30. 05. 2016. у 17.40
Spojio sam teme, pošto se ova o morfologiji nastavlja na onu staru.

Kao što smo pokazali gore, nema ništa loše u upotrebi gradivnih jedinica u množini kada se odnose na više vrsta ili lokacija materije.

Što se tiče morfologije (pesci ili peskovi), kod reči na -ъC sreću se i kraći (momak : momci) i duži oblik (vetar : vetrovi) nominativa množine, a ponegde i dubletni (otac : oci i očevi) (Stevanović, t. 172). S obzirom da su množine od pesak i šljunak ionako neobične, ne bih se previše ni uzdao u rečničke oblike (i HJP daje pijesci, šljunci) nego bih se oslonio na svoj jezički osećaj (i ja preferiram peskovi, šljunkovi). Koliko sam proguglao, dualnost vlada i u geološkoj stručnoj literaturi, a vrhunac je ovaj crnogorski plan:

Цитат: http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=125314&rType=2
Nevezane stijene (pjeskovi, šljunkovi, glinoviti šljunci i gline) formiraju aluvijalne ravni, polja i rječna korita.

(Naravno, ne treba ga uzimati za uzor, nije ni inače najpismeniji).